6 nezapamćenih mjeseci za glazbenike Hrvatske i svijeta

10.09.2020.

Još uvijek se ne može predvidjeti konačni utjecaj korona krize na glazbenu industriju i promjene koje će ona izazvati u načinu njezina funkcioniranja. HDS i njegova služba HDS ZAMP kao glavni  cilj imaju zaštitu i promociju prava svojih članova na rad i stabilne prihode od njega.

Glazbena industrija u cijelom svijetu od ožujka je snažno pogođena tzv. korona krizom, a najveći udarac na prihode glazbenika osjetio se u segmentu nastupa i koncerata. Slijedeći su na redu autorski i izvođački honorari od korištenja djela u ugostiteljskim objektima, hotelima i sl. te prihodi vezani uz sektor oglašavanja.

Prema procjenama Svjetskog gospodarskog foruma, globalna vrijednost glazbene industrije veća je od 50 milijardi dolara. Glavni izvori prihoda u glazbenoj industriji koji čine oko 50% prihoda industrije su prihodi od koncerata i nastupa, a slijede ih prihodi od prodaje i korištenja glazbenih snimki te sve više prihodi raznih sponzora.

Prva dva izvora obuhvaćaju i autorske honorare od korištenja djela kako na koncertima, tako i u programima radijskih i tv postaja, u poslovanju hotela i ugostitelja itd. Od izbijanja korona krize prve popratne gospodarske žrtve bili su svi oni koji sudjeluju u organizaciji i postavljanju glazbenih događanja, koncerata i nastupa. Taj dio prihoda, koji čini oko 50% prihoda glazbene industrije, preko noći je na globalnoj razini sveden na nulu. Osim samih glazbenika, bez prihoda su ostali i priređivači događanja, dvorane, producenti, oni koji se bave najmom pozornica i opreme, tehničari, pomoćni djelatnici, vizažisti, pomoćno osoblje itd.

Vezano uz otkazivanje nastupa, ugasili su se i mnogi sponzorski prihodi. Prema pisanju Svjetskog gospodarskog foruma i u mjesecima koji dolaze, sve do pronalaska učinkovitog cjepiva i načina nošenja s bolesti COVID-19, ljudi će većim dijelom zazirati od odlaska na koncerte. To svakako i na globalnoj razini pogađa glazbenike koji gotovo 75% svojih prihoda generiraju od koncerata i uz to vezanih sponzorstava.

Međutim i druga važna grana prihoda u glazbenoj industriji, prihodi od korištenja glazbe u poslovanju znatno su uzdrmani. Pandemija je uzrokovala i pad ulaganja u oglašavanje i u elektroničkim medijima što je usko vezano i uz korištenje glazbe i naknade za takva korištenja. Prema procjenama Svjetskog istraživačkog centra za oglašavanje, na razini 2020. očekivani pad u industriji oglašavanja je veći od 8%. To će se izravno odraziti i na prihode glazbenika od korištenja djela u poslovanju.

Još značajniji pad već se bilježi u hotelijerstvu i u turističkim i ugostiteljskim djelatnostima koje će se također, kao i segment koncerata u glazbenoj industriji, sporije i tek kroz godine koje dolaze oporavljati. I taj pad u turizmu i u ugostiteljstvu izravno se značajnije odražava i na prihode od korištenja glazbe u poslovanju.

Globalna kreativna zajednica traži odgovore i rješenja od prvih naznaka krize: međunarodne organizacije i udruge,  udruženja kreativaca i autora u pojedinim zemljama te društva za kolektivno ostvarivanje prava kao i glazbeni profesionalci, pojedinci, u potrazi su za najboljim načinima preživljavanja ove krize. I hrvatske udruge, uključujući HDS i njegovu službu HDS ZAMP, sada kao glavni cilj imaju zaštitu i promociju prava svojih članova na rad i stabilno prihodovanje od njega. Donosimo pregled nekih od aktivnosti kojima su glazbenici diljem svijeta odgovorili na izazove pandemije i nemogućnosti obavljanja svog rada tijekom proteklih mjeseci:

• ResiliArt (prvi održan 17.4.) – globalna akcija koju su organizirali CISAC i UNESCO kako bi mobilizirali kreativnu zajednicu i Vlade zemalja diljem svijeta da iznađu kvalitetne odgovore na krizu. On-line paneli okupili su mnoge umjetnike i ministre kulture, a doveli su i do boljeg povezivanja nacionalnih kreativnih zajednica s njihovim Vladama.
• GESAC je zajedno s drugim europskim udrugama kreativaca usmjerio svoje aktivnosti prema europskim institucijama kako bi se za sektor kulture osigurala što kvalitetnija i izdašnija potpora i mjere za prevladavanje COVID-19 krize. Još od 25.3. predlažu Komisiji konkretne mjere i pozivaju da se zemljama-članicama skrene pažnju na važnost kulturnih i kreativnih industrija te da se osiguraju višegodišnji okviri za financijsku potporu kulturi. Isto su učinile i ECSA i mnoge druge europske udruge autora i kreativaca.
• Još jedan argument za očuvanje koncertne industrije je studija koja pokazuje da svaki dolar potrošen na ulaznicu generira dodatnih 12 dolara za povezane aktivnosti i djelatnosti poput restorana, kafića, hotela, prijevoza itd.
• Bandcamp, digitalna distribucijska platforma za nezavisne glazbenike, najavila je svoj „Bandcamp petak“ do kraja 2021. – svakog prvog petka u mjesecu odriču se svog postotka, a cjelokupni iznos prodaje albuma ide direktno kreativcima.
• Tijekom aktualne krize, platforma Patreon nametnula se kao jedno od vodećih mjesta susreta glazbenika i fanova. Ukratko, kreativci (njih trenutno preko 30 tisuća) putem Patreona nude svojim fanovima tzv. „vlasnički udio“ u svom projektu, uz neposrednu komunikaciju i stvaranje posebne zajednice.
• Velike zvijezde poput Eda Sheerana, Dua Lipe i Paula McCartneyja potpisnici su pisma „Let the music play“ kojim su britanski glazbenici te povezane industrije tražili potporu i pomoć svoje Vlade. Odgovor je bio paket potpore u iznosu od 1.57 milijardi funti te porezno rasterećenje s 20% na 5% za djelatnosti koje uključuju koncertnu organizaciju.
• Njemačka Vlada pokazala se još izdašnijom s milijardu eura pomoći kojima će zaštiti umjetnost i umjetnike, što uključuje i zajmove najugroženijoj skupini kreativaca – freelancerima.
• Klubovi su izvorišta glazbene scene stoga su se dionici glazbene industrije Ujedinjenog Kraljevstva udružili u crowdfunding kampanju „Save our venues“ čiji je cilj spriječiti njihovo zatvaranje te potaknuti nastavak poslovanja. 82 dana prije isteka kampanje, prikupljeno je £1,215,416 od planiranih £1,500,000.
• Značajan broj glazbenika, pa i nekih istaknutih hrvatskih instrumentalista, ponudio je glazbene lekcije, 1 na 1, putem video aplikacija poput WhatsAppa, Googlea, Skypea i slično.
• Ministarstvo kulture RH raspisalo je Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2021. godinu prilagođen okolnostima uvjetovanima pandemijom koronavirusa. Kreativce se, između ostalog, poziva da razmotre različite mogućnosti održavanja programa, uključujući kvalitetno i inovativno osmišljene i producirane digitalne sadržaje. Više o natječaju saznajte na linku.

Sve što su dosad poduzeli HDS i HDS ZAMP i koje su aktivnosti trenutno u tijeku i planu pogledajte na linku: https://www.zamp.hr/clanak/pregled/2273/vazne-informacije