Iako se često izraz autorsko pravo na engleski jezik prevodi kao "copyright", između ta dva pojma postoje značajne razlike. Naime, autorsko pravo je vezano uz europske pravne poretke koji svoje izvore imaju u Francuskoj i Njemačkoj dok je copyright vezan uz SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju i druge zemlje common law pravnih sustava. 

U autorskom pravu naglasak je na zaštiti autora i njegovih osobnih i imovinskih veza s djelom dok se u copyright sustavu prvenstveno štiti investicija u stvaranje intelektualne tvorevine. Zato je u autorskopravnom sustavu tradicionalno jaka zaštita autorskih moralnih prava, što nije slučaj u copyright sustavima. Također, u sustavu autorskog prava traži se veći stupanj kreativnosti da bi se neka tvorevina smatrala autorskim djelom dok se copyrightom mogu štiti i tvorevine koje nisu autorska djela kao npr. fonogrami.

U autorskim sustavima postoje i autorskom srodna ili susjedna prava među kojima se osobito ističe pravo umjetnika izvođača. Copyright sustavi ne poznaju srodna prava, a time je i zaštita umjetnika izvođača po svojem sadržaju bitno uža.

Dok će u autorskopravnim sustavima uvijek biti naglasak na osobi koja je stvorila djelo pa će njoj po zakonu pripadati sva autorska prava, u copyright sustavu je često moguće da naručitelj djela, poslodavac odnosno investitor već po samom zakonu ima autorsko pravo. Posebno velike razlike u tome pogledu postoje u području audiovizualnih djelatnosti, gdje autori i umjetnici izvođači u copyright sustavu imaju bitno slabiju poziciju u odnosu prema filmskim producentima.

Istina, naknade od autorskih prava autorima predstavljaju svojevrsnu plaću. Samo zato što se njihov rad ne može fizički opipati i primiti u ruku, to ne znači da ga se smije slobodno i bez ikakvih uvjeta iskorištavati. Prikupljene naknade isplaćuju se u obliku tantijema upravo onim nositeljima prava čija su se djela javno koristila.

HDS ZAMP obračun za autore glazbenih djela radi sukladno popisima izvedenih glazbenih djela koje nam korisnici dostavljaju (što je i njihova zakonska obveza) te podacima iz međunarodnih baza podataka autora i dijela kojim se koriste sva naša sestrinska društva u svijetu.  Rijetko se događa da autori izađu iz sustava kolektivnog ostvarivanja prava, no i ti se autori nalaze u spomenutim bazama. Uz njihovo ime stoji posebna oznaka koja svim društvima u svijetu daje do znanja da autor nije pod zaštitom.

Modeli distribucije tantijema sasvim su jasni, javni i transparentni, također usklađeni sa svim međunarodnim standardima i preporukama, i ni na koji način financijski ne oštećuju hrvatske i/ili inozemne glazbenike već jamče isplatu tantijema onim autorima čija su se djela koristila, ovisno o kategoriji djela i vrsti njegova korištenja.

Ne možete, jer i glazba ima svoje vlasnike, a to što je dostupna ne znači i da s njom možete raditi što god poželite. Iako rad autora glazbe nije materijalne već intelektualne prirode, to nikako ne znači da on (ili proizvod tog rada) postaje javno dobro i da se može iskorištavati neovlašteno.

Ukoliko kupite CD svojeg omiljenog glazbenika, možete ga slobodno, bez plaćanja ikakve naknade slušati u vlastitom automobilu, u stanu, kući ili vikendici, ali ako taj isti CD poželite pustiti u vlastitom obrtu ili bilo kojem javnom mjestu, tada iz sfere privatnog slušanja (izvođenja) glazbe prelazite u sferu javnog izvođenja i za to je potrebno, prema Zakonu, platiti određenu naknadu.

Ne može. S obzirom da je glazba izrazito dostupna i da ju je lako preuzeti i koristiti bez odobrenja autora, Republika Hrvatska je, kao i mnoge druge europske zemlje, Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima omogućila autorima da budu zaštićeni od prvog dana nastanka autorskog djela.

Tako Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u članku 224. st. 6., izričito kaže da se za organizaciju koja kolektivno ostvaruje prava autora "presumira da ima punomoći za obavljanje poslova ostvarivanja prava svih domaćih i stranih nositelja odnosnih prava, osim onog nositelja prava koji je izričito u pisanom obliku obavijestio organizaciju da ne ostvaruje njegova prava". Naime, u praksi vrlo često autorska djela nastanu i krenu u eksploataciju i prije nego je autor ili nositelj prava sebe i djelo formalno prijavio organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava (u Hrvatskoj HDS ZAMP-u). Zato je važno imati mehanizme koji mogu omogućiti provedbu prava koja se propisima autorima jamče.

S druge strane, onim rijetkim autorima koji doista ne žele zaštitu svojih prava, Zakon je omogućio pisano odricanje od zaštite koje treba dostaviti HDS ZAMP-u. Od oko 7000 registriranih autora glazbenih djela u Hrvatskoj samo ih se deset odreklo zaštite dok za sve ostale prava ostvaruje HDS ZAMP.

Autorske naknade koje prikuplja HDS ZAMP nisu parafiskalna davanja (naknade). Parafiskalne naknade zapravo su javni neporezni prihodi (poput spomeničke rente, jednokratne upravne pristojbe ili komunalne naknade). Autorske naknade pak nisu javni već privatni prihodi. Riječ je o naknadama koje plaćaju oni koji koriste tuđi autorski rad, odnosno tuđe intelektualno vlasništvo.

Za razliku od tradicionalne zaštite autorskih prava koju primjenjuje i HDS ZAMP, a u kojoj su "sva prava pridržana", Creative Commons licence podrazumijevaju da su samo "određena prava pridržana". Drugim riječima, CC licencom štite se samo moralna prava autora poput prava imenovanja tj. priznavanja autorstva, dok su ostala prava poput umnožavanja, distribucije, remiksiranja i prerađivanja ostavljena na slobodnu upotrebu, ovisno o tipu licence.

Osim toga, valja navesti kako HDS ZAMP štiti cijeli repertoar autora, a CC licence samo određena djela.

Autorima se svakako preporučuje da prije odluke o korištenju Creative Commons licenci dobro razmisle, s obzirom da iste nije moguće poništiti. Dakle, autor je slobodan prestati nuditi svoja djela pod CC licencom, ali to nažalost neće utjecati na djela koja su već puštena u distribuciju. Tako se može dogoditi da vaše određeno djelo postane nakon nekog vremena vrlo traženo na tržištu, a time i financijski isplativo, međutim, ukoliko je pušteno u slobodnu distribuciju pod uvjetima CC licence, bit će vrlo teško ostvariti njegovu novostečenu komercijalnu vrijednost.