x

Pročitajte najnovije vijesti o djelovanju HDS ZAMP-a, zaštiti autorskih prava te vijesti iz svijeta glazbe.

I kreativac s gitarom pridonosi rastu i razvoju gospodarstva!

Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a, bio je gost komentator rubrike Večernjeg lista, a njegova razmišljanja o potencijalu kulturne i kreativne industrije prenosimo u cijelosti:

Golema je količina rada, znanja, talenta, infrastrukture i napora u 7 kuna koliko ste izdvojili za novine koje držite u ruci. Znanje i talent desetaka novinara, njihovo istraživanje vijesti i dostizanje rokova, sijede vlasi i želučani problemi glavnih urednika, iscrpljujuće noćne smjene radnika u tiskari, stotine kilometara distribucijskih kamiona – to prethodi finalnom proizvodu, novinama koje vas svakog jutra dočekuju na kiosku.

Mediji su dio kreativne i kulturne industrije, baš kao glazba, film, književnost, arhitektura, oglašavanje, videoigre i sl. Kao i svaka industrija, svaka od ovih grana zapošljava, proizvodi i te proizvode plasira na tržište. Jer etablirani rock bend, uz same izvođače, zapošljava – makar i privremeno - niz drugih: od autora, producenata, ton majstora, booking menadžera i PR-a, do vozača, tehničara bine, diskografa i dizajnera.  Koncert Parnog valjka u zagrebačkoj Areni ili na splitskim Gripama aktivirat će lokalne autoprijevoznike, hotelijere, iznajmljivače apartmana, zaštitarske tvrtke, a vlasnici kafića i restorana također će zadovoljno trljati ruke. U svemu tome i država, naravno, dobiva svoj dio kolača – onaj opipljivi u vidu plaćenog poreza, ali i neopipljivi u smislu obogaćivanja kulturno-umjetničke ponude.

U Europskoj Uniji situacija je ovakva: kreativne i kulturne industrije s ukupnim godišnjim prometom od 535 milijardi eura čine 4,2 % europskog BDP-a te su treća industrija po zapošljavanju, odmah iza građevine i ugostiteljstva. Zapošljavaju preko 7 milijuna ljudi, a dobar dio zaposlenih čine osobe mlađe od 30 godina, dakle, dobna skupina koja je najviše pogođena nezaposlenošću i gospodarskom krizom. Najvažnija „sirovina“ kulturne i kreativne industrije je inspiracija, odnosno kreativnost – jedan od rijetkih obnovljivih izvora koji stvara dodatnu vrijednost. Glazba, film, književnost, slikarstvo, scenske izvedbe i ostale grane kulturne i kreativne industrije, uz nezanemarivu umjetničku vrijednost, posjeduju, dakle, i onu tržišnu. U korist ovoj tvrdnji idu primjeri Splita i Dubrovnika koji bi ovog ljeta, zahvaljujući  glazbenom festivalu (Ultra Music Festival) i televizijskoj seriji (Igra prijestolja), mogli zabilježiti rekordan broj turističkih posjeta i noćenja, uz milijune kuna prometa u ugostiteljstvu, prometu, telekomunikacijama, trgovini i sl. A sve zahvaljujući trenutku inspiracije i talentu umjetnika, kreatora.

Upravo s ciljem razumijevanja i prepoznavanja potencijala kulturnih i kreativnih industrija, HDS ZAMP je nedavno, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskim klasterom konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija (HKKKKI), predstavio brošuru „Kreativna Hrvatska – gospodarska snaga“. Brošura je i najava studije koja bi konačno trebala predstaviti utjecaj kreativnih i kulturnih industrija na gospodarstvo, zapošljavanje i BDP. Već sada je poznato da, iako hrvatsko gospodarstvo općenito bilježi pad zaposlenosti, zapošljavanje u kulturnim i kreativnim industrijama bilježi blagi porast od 0,3%. Kreativci čine 10,7% ukupno zaposlenih u Hrvatskoj:  preko 150 tisuća glazbenika, filmaša, književnika, novinara, arhitekata, dizajnera i ostalih zanimanja čine dinamičnu i perspektivnu „kreativnu Hrvatsku“.

Kao direktor stručne službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja, odgovoran sam za funkcioniranje sustava kolektivne zaštite autorskih glazbenih prava – nužnog za razvoj i održivost glazbene industrije. Više od 8 i pol tisuća domaćih glazbenih autora preko HDS ZAMP-a ostvaruje autorsku naknadu za svoj rad, a tom naknadom im se omogućava (ili barem olakšava) daljnji umjetnički rad. Sustav  pomaže i da mi, slušatelji  glazbe, i dalje uživamo u pjesmama koje čine naš svijet ljepšim.

Kako bi sustav funkcionirao, neophodno je fokusirati se na pojedinca, autora koji sjeda za klavir ili računalo i krene u stvaranje autorskog djela.  On je sektor projektiranja i proizvodnje sadržaja na kojeg se kasnije nadovezuju izvođači, diskografi, marketinški stručnjaci, koncertni organizatori, mediji... Iznimna je važnost „prve karike u proizvodnom lancu“ kao i sustava kolektivne zaštite koji  autoru omogućava povrat ulaganja i prihode od kreativnog rada.

Sustav poput ZAMP-a nije isključivo privilegija glazbenih autora jer u Hrvatskoj postoji 8 udruga za ostvarivanje autorskih i srodnih prava: izvođači svoju naknadu ostvaruju putem HUZIP-a, filmaši preko DHFR-a, književnici uz DHK, dok je, primjerice, Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) udruga koju bi mogli nazvati „novinarskim ZAMP-om“. Svi će oni, i mnogi drugi, sudjelovati i na Summitu kreativnih i kulturnih industrija u Zagrebu 21. i 22. svibnja. Mi smo mu se priključili jer želimo skrenuti pozornost političara i šire javnosti, na specifičnost poziva i zanimanja: kreativac, bio on glazbeni, filmski ili bilo koji drugi. Njihova egzistencija uvelike ovisi o sustavu intelektualnog vlasništva i autorskih prava.  Kršenjem i nepoštivanjem tih civilizacijskih stupova posredno se nepovoljno utječe i na gospodarski rast i razvoj. 

(objavljeno u Večernjem listu, 9. svibnja 2015.)

Hrvatsko društvo skladatelja Državni zavod za intelektualno vlasništvo Stop krivotvorinama International Confederation of Societies of Authors and Composers

Vaš Internet preglednik je zastario! Preuzmite novi ili instalirajte Google Chrome Frame.