x

Pročitajte na jednom mjestu sva službena priopćenja i demantije HDS ZAMP-a vezana uz naše aktivnosti, relevantna događanja i medijske napise. 

Reakcija na najavu smanjenja autorskih naknada

Ovih su dana mediji prenijeli izjavu pomoćnika ministra financija g. Branka Šegona u okviru najave Vlade RH o ukidanju ili smanjenju 27 parafiskalnih nameta: „Jedan od prvih pregovora koji će početi  će biti smanjenje ZAMP-a što je vrlo bitno za kompletno gospodarstvo koje danas plaća zaštitu autorskih i muzičkih prava. Mi smatramo da taj dio treba redefinirati.“

Vjerujemo da je sve članove HDS-a, kao i nas, ta informacija neugodno iznenadila jer znamo da autorske naknade koje plaćaju generalni korisnici (ugostitelji, obrtnici, hotelijeri i sl) nisu nerealne niti parafiskalni namet nego naknada za uslugu – koju stvaraju skladatelji, izvođači, aranžeri ali i svi drugi kreativci i s njima povezane djelatnosti.

Želimo informirati javnost i svoje članove da činimo sve što našoj moći da do toga ne dođe te da ćemo se čvrsto zalagati da autorska prava i naknade ne budu smanjivane.

U nekoliko sljedećih teza želimo dodatno pojasniti pitanje autorskih naknada za generalne korisnike a komentare su nam već dali i ugledni autori: Arsen Dedić, Zrinko Tutić, Zlatan Stipišić Gibonni i Boris Novković.

Stalno nam pristižu i novi komentari drugih autora - sve ih objavljujemo u tekstu ispod i pozivamo sve ostale  da nam i oni dostave svoje reakcije.

Zahvaljujemo onima koji su nam poslali potporu i svima koji će nam svojim angažmanom sljedećih dana i tjedana pomoći u očuvanju autorskih prava i intelektualnog vlasništva, vrednota koje su u RH zajamčene Ustavom, u postojećem obliku.

S najboljim željama za 2014. godinu,

Vaš HDS ZAMP


Osnovne informacije o autorskoj naknadi: 

1. Autorska naknada temeljem prava javnog priopćavanja nije parafiskalni namet nego naknada za uslugu (korištenje glazbe, filma ili knjige u poslovne svrhe) koju plaćaju samo oni koji je koriste u svom poslovanju. Parafiskalni nameti, s druge strane, su sva obavezna davanja koja se prikupljaju od svih fizičkih i pravnih osoba, a nemaju karakter poreza. Dakle, dok baš svi moraju plaćati npr naknadu za očuvanje funkcionalne vrijednosti šuma, korištenje glazbe plaćaju samo oni koji  je zbilja koriste da bi im posao bio uspješniji, kao što plaćaju i eventualno unajmljivanje prostora, usluge konobara, čistačice, dostave, vode, struje, plina i slično.  Pri tome, baš nitko nije prisiljen koristiti glazbu u poslovanju - ali kao korisnik ne može si niti uzeti pravo odlučivanja o visini naknade za njezino korištenje.  

2. HDS ZAMP naplaćuje korištenje glazbe za poslovne potrebe a naplaćene naknade isplaćuje nositeljima autorskih, izvođačkih i diskografskih prava.  Tako osigurava egzistenciju više desetaka tisuća obitelji glazbenih kreativaca. U recesijska vremena - s drastičnim padom prodaje nosača zvuka, gotovo bez ikakvih prihoda od interneta, sa smanjenjem broja koncertnih prostora i mogućnosti zarade na taj način -  to je mnogim glazbenicima i nositeljima prava najvažniji izvor prihoda.

3. Sama visina autorske naknade kod primjerice ugostitelja iznosi u prosjeku 35 lipa na 100 kuna troškova nabave roba i usluga. Takva naknada teško može ikoga ugroziti ili biti ograničavajući faktor za razvoj ugostiteljstva koje posljednjih godina ima rast od minimalno 5 posto godišnje. Njezino smanjenje može jedino biti ograničavajući faktor za razvoj glazbenog poduzetništva.

4. Zasigurno niti jedan cafe bar za cijenu jedne šalice kave dnevno ili 200 kn mjesečno – jer to je  prosječna mjesečna naknada za korištenje glazbe u prosječnom kafiću u Hrvatskoj -  neće otvoriti niti jedno novo radno mjesto.  U  smanjenju naknade u visini cijene jedne porcije salate dnevno – jer to je prosječna dnevna naknada za korištenje glazbe u hrvatskim restoranima – ne vidimo strategiju koja oporavlja gospodarstvo.  Jedno trominutno pranje kose u frizerskom salonu – dakle oko 40 kn -  pokriva mjesečno korištenje sve glazbe na svim uređajima, sve radno vrijeme takvog prosječnog obrta.

5. Sukladno  Zakonu o autorskim i srodnim pravima, o visini autorske naknade mogu  pregovarati jedino autori putem HDS ZAMP-a i na drugoj strani, korisničke udruge ili komore. To se redovito i radi pa su naknade i utvrđene sporazumno s krovnim tijelima koja predstavljaju obrtnike, hotelijere ili radijske i TV postaje.  Imamo razumijevanja za tešku gospodarsku situaciju – zato smo višekratno, pa i ove godine, sporazumno smanjivali naknade. To u konačnici dovodi i do smanjenja ukupnih prihoda autora i drugih kreativaca.

6. Smatramo ovu javnu najavu pomoćnika ministra u ime Vlade iznenađujućim i nekorektnim svrstavanjem na stranu jednih poduzetnika i jedne vrste radnih mjesta (npr. ugostiteljski ili hotelski sektor koji su u konstantnom rastu već 5 godina) protiv  druge vrste poduzetnika i druge vrste radnih mjesta (kreativni sektor koji je gospodarski u padu).  Mislimo da je ova najava ishitrena, pravno i gospodarski potpuno neutemeljena. Ne vidimo niti jedan razlog zašto bi se „rasterećivalo“  poduzetnički sektor  koji je u usponu, na teret drugog koji je u padu.  Nejasno je kako umanjivanje vrijednosti intelektualnog vlasništva  pomaže razvoju gospodarstva – osim što u populističke svrhe prikupljanja bodova u krizi dobro zvuči smanjivanje nekakvog „nameta“ , koji realno ne postoji.

7. Autorska naknada za generalne korisnike u RH je zapravo veoma niska, i po tome je sve samo ne europska.  Primjerice naknada za ugostiteljstvo u RH dvostruko je niža nego u Sloveniji i trostruko niža nego u Mađarskoj.


Arsen Dedić:

To što sam čuo da se predlaže je zadiranje u tuđi rad i uzimanje rezultata nečijeg rada. Mislim da nitko na to nema prava.  Smatram da bismo se svi mi koji od autorskog rada živimo trebali naći na jednom ozbiljnom sastanku jer su autorska prava trenutno pod upitnikom.  Pod tim upitnikom svi mi živimo. Kada ugostitelji nama prestanu naplaćivati ono što nam nadolijevaju već desetljećima, onda mogu uzeti i naša prava.

Zlatan Stipišić Gibonni:

Stvar je u tome da silnici uvijek razumiju samo umjetnost koju mogu posjedovati – tajkuni u sefu čuvaju slike ili skulpture koje mogu kupit, prodat i preprodat. Ne i pjesmu jer je ona nematerijalna, narodna umjetnost, svima dostupna  - jednako i sveučilišnom profesoru i fizičkom radniku.  Zato postoji i opće neshvaćanje i zloupotreba toga:  ali zato što je dostupna, glazba nije bezvrijedna.

Boris Novković:

Razočaran sam onim što prezentiraju oni koji vode ovu zemlju u 21. stoljeću.  Zemlju koja je ponosno postala članica Europske Unije, unije koja proklamira i potiče sve one vrednote koje moderna društva  ekonomski razvijenijih država ističu kao stupove građanskog i uređenog života. U dobu kada sve više uviđamo da nematerijalne stvari kao što su ideje, koncepti, patenti, scenariji, pjesme,itd. imaju itekako veliku vrijednost i još veću društvenu težinu.

Osjećam se posramljeno i uništenih snova pri pomisli da je moguće da djelujem u društvu čiji legalnoizabrani predstavnici ne razumiju pojam intelektualnog vlasništva i katastrofalne posljedice koje bi nas snašle postanemo li tako neizbrušena i zaostala sredina.

Odlučan u stavu da ne dozvolimo da ovo društvo ode u mračne ulice, ne samo zbog svojih primanja već zbog budućih generacija, naše djece koja će možda iščitati da je u ovoj zemlji jedino časno i normalno biti političar, sportaš, ugostitelj ili policajac a ne i umjetnik. Stojim na raspolaganju za sve daljnje akcije u obrani prava koja smo gradili godinama.  Pogotovo autori koji su čitav život gradili svoje kataloge i uljepšavali živote drugih svojim skladbama i stihovima.

Zrinko Tutić:

Predlažem pomoćniku ministra koji smatra moj život, moje pjesme i moje snove parafiskalnima  da odsada piše sam svoje pjesme. Nadam se  da će mu biti dobre kao i ovaj „namet“  koji je namjerio u tuđe džepove.

Željko Krznarić

Mada smo već doživjeli mnoge apsurdne odluke u ovoj našoj Hrvatskoj, ovaj prijedlog da se naše intelektualno, umjetničko djelo obezvrijedi i da se smanjivanjem naših autorskih prava pomogne tajkunima kojima do umjetnosti nije ni stalo, nadmašuje sve gluposti ovoga svijeta. U ni jednoj pravnoj državi na svijetu to nikome ne bi ni palo na pamet. Razočaran sam što u jednoj državi koja je član Europske unije u kojoj se itekako čuvaju autorska prava može nekome pasti na pamet takva glupost i da li oni koji donose takve odluke znaju uopće nešto o tome. Pitam pomoćnika ministra da li zna što znači napisati neku pjesmu i koliko je u nju utkano umjetničkog talenta, pogotovo od nas koji od toga živimo. Ujedinimo se i pozovimo sve međunarodne organizacije da prosvijetle naše vrle političare. Neka se poduzetnici bore na ovom tržištu kako se i mi borimo,a pitam pomoćnika ministra kako bi to bilo da Obama zatraži od američkih autora da im smanji autorske naknade. Ne, gospodine dragi. To njemu ne pada na pamet jer zna što su autorska prava. 

Zoran Simjanović, Srbija

Kod nas u Srbiji je to započeo bivši ministar ekonomije Mlađan Dinkić -  ja sam ubeđen po nagovoru Amerikanaca jer se oni trude da sve autore podvedu pod radnike i da autorska prava, ako je to moguće, plate paušalno odjednom i gotovo. Normalno u Evropi to ne postoji. Po svim evropskim zakonima mi smo vlasnici prava i niko nam ih ne može oduzeti, limitirati niti propisati pošto ćemo mi to prodavati. To je tako već  sto i više godina i sve  to vreme veliki producenti se bore da ta prava ukinu. Mislim da će (kao i u Srbiji) taj zahtev (koji služi da se političari dodvore ugostiteljima, obično pred izbore) pući jer je protiv-zakonit i protiv-ustavan ali se morate boriti da vam ga nekako ne provuku u Skupštinu i uvedu. Onda će biti mnogo teže - mada ne i nemoguće - ukinuti. Samo najavom toga u Srbiji je SOKOJ izgubio oko 30% prihoda. Pozivajte se na Evropu i ona će vam pomoći. Uostalom, valjda smo se zato i borili da postanemo Evropa. 

Mladen Bašić

Potrebno je voditi računa o namjeri Vlade za uvođenjem promjena poreznih stopa kod oporezivanja autorskih honorara i naknada. Ukoliko je to uistinu namjera, zar to nije još jedan doprinos nas autora našem posrnulom gospodarstvu. Zar je problem izračunati prihode koje država ostvari zahvaljujući našim honorarima i naknadama? Bit je da HDS ZAMP kao udruga autora posreduje u ime i za račun "muzičkih autora" kod korištenja njihove glazbe od strane raznih poslovnih subjekata i njihovih djelatnosti. Naplaćene naknade se prema jasnim kriterijima isplaćuju nama autorima i drugim nositeljima naših prava, naglašavam, sa svim porezima, doprinosima i drugim davanjima. Prema tome, namete kojima vlada može osloboditi naše gospodarstvo su upravo smanjenje ili ukidanje tih poreznih davanja na naše stvaralaštvo. Pitam se može li država kroz donošenje specifičnih zakonskih propisa uskratiti HDS ZAMP-u i drugim sličnim udruženjima to njihovo pravo djelovanja i zaštite interesa nas autora? 

Drago Bosnić

Izjava pomoćnika ministra financija g. Branka Šegona, netočna je i kao takva štetna za Vladu, jer tu Vladu čini (opet) nekompetentnom.

1.  Bilo bi  interesantno da g. Šegona objasni svoju  izjavu:  „smanjenje ZAMP-a je vrlo bitno za kompletno gospodarstvo koje danas plaća zaštitu  autorskih  i muzičkih prava“.

2.  ZAMP-u autorsku naknadu plaćaju oni obrtnici i trgovačka društva koja na tržištu  prodaju svoju uslugu (uglavnom ugostiteljsku i hotelijersku). U lepezi njihove usluge bitna je karika –  glazba.

3 . Ukidanje parafiskalnih nameta služi prvenstveno da bi se olakšao i rasteretio rad proizvodnih  firmi  (u to se kune i Vlada). Proizvodne firme (danas) ne plaćaju autorske naknade ZAMP-u.

4.  Ukoliko dođe do „smanjenja ZAMP-a“ da li će te uslužne tvrtke za toliko i smanjiti cijene svojih usluga? Da pojednostavim pitanje: što će eventualnim smanjenjem autorskih naknada ZAMP-u – dobiti građani?

5. Da bi popravila proračun, vlada je ugostiteljima i hotelijerima podigla PDV s 10% na 13%, a sada bi bila „velikodušna“ prema istima, na način da bi ih rasteretila tako što će smanjiti proračun – glazbenih autora.

6. Poznato je da su brojni muzički kantautori, kao i autori koji su ujedno i izvođači, najaktivniji u našem društvu u humanitarnom radu prema potrebitima, tako da se za njih ne može reći da su socijalno neosjetljivi i da ne znaju u kojim teškim ekonomskim uvjetima naše društvo danas živi.

Srdačan pozdrav i najbolje želje za  2014. godinu    

Drago Diklić

Žalosno je da ugostiteljima i ostalim korisnicima glazbe u komercijalne svrhe, glazbe koju je netko napisao, producirao i izveo, još uvijek nije jasno da autori sve njihove usluge i rad, kad ih koriste, uredno plaćaju. Pa valjda je normalno da i autori naplate svoje usluge i svoj rad. Nisam siguran da će g. Branko Šegon ukinuti svoju plaću za posao koji radi. Autorske naknade su najmanje u nas, za razliku od zemalja EU kojoj i mi sada pripadamo, pa bi upravo obratno trebalo - pregovarati o povišenju autorskih naknada.

Vedran Gavrić:

Trebalo bi se organizirati na vrijeme jer kad oni naprave ono što su naumili bit će kasno. Pokretači lančane reakcije trebaju biti najistaknutiji autori a mi ostali ćemo ih svakako podržati i to treba učiniti što prije, u svakom mjestu, organizirati se i hajmo u akciju!

Hrvatsko društvo skladatelja Državni zavod za intelektualno vlasništvo Stop krivotvorinama International Confederation of Societies of Authors and Composers

Vaš Internet preglednik je zastario! Preuzmite novi ili instalirajte Google Chrome Frame.