Pročitajte najnovije vijesti o djelovanju HDS ZAMP-a, zaštiti autorskih prava te vijesti iz svijeta glazbe.

U Splitu održan panel „Ritam promjena: vizija hrvatske glazbene industrije“

U organizaciji HUP Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija (KKI), u splitskom hotelu Park jučer je održan panel pod nazivom „Ritam promjena: Vizija hrvatske glazbene industrije“. Panel je okupio istaknute predstavnike glazbene industrije i institucionalnog sektora s ciljem otvaranja javnog dijaloga i definiranja smjernica za strateški razvoj ove industrije.

Panel je uslijedio dan nakon festivala Melodije Jadrana 2025. i označio je početak inicijative za izradu Strateškog okvira za razvoj glazbene industrije u Hrvatskoj, dokumenta koji će ponuditi sustavan pristup razvoju sektora kroz četiri ključna stupa: razvoj talenata i obrazovanje, digitalna tranzicija, profesionalizacija sektora i ekonomska održivost.

Na panelu koji je moderirao voditelj komunikacija HDS ZAMP-a Milan Majerović Stilinović, sudjelovali su Maja Vidmar Klarić, izvršna direktorica Croatije Records, Saša Antić, predstavnik Hrvatskog društva skladatelja, Dario Draštata, predstavnik Runde i ZAPRAF-a, Jakov Kolega, direktor tvrtke Greengreen Advisory, Nenad Marčec, predsjednik HUP Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija i Irena Weber, direktorica HUP-a.

Sudionici panela istaknuli su da glazbena industrija, kao sastavni dio sektora kreativnih i kulturnih industrija, ima mjerljiv i rastući gospodarski učinak. U Europskoj uniji KKI generiraju oko 3,9 % BDP-a, s više od 8 milijuna zaposlenih (3,8 % ukupne zaposlenosti). Glazbeni sektor sam po sebi doprinosi s 25 milijardi eura prihoda u EU (IFPI 2024), a digitalni segment (streaming, online distribucija) čini više od 65 % ukupnih prihoda. Danas u Hrvatskoj djeluje gotovo 800 poduzetnika u glazbenoj industriji, što je porast od 20 % u zadnjih pet godina, a prihodi su se gotovo udvostručili, s 151 milijun eura u 2019. na 279 milijuna u 2024.

U Hrvatskoj, iako udio KKI u BDP-u iznosi oko 2,3 %, sektor bilježi visoku stopu rasta izvoza, čak 71 milijun eura izvoza, što pokazuje da Hrvatska ima i kulturni proizvod koji je konkurentan na globalnom tržištu, osobito u segmentima digitalnog sadržaja, glazbene produkcije i dizajna. Primjerice, izvoz autorskih prava i naknada iz glazbenog sektora u 2023. godini porastao je za 14 % u odnosu na prethodnu godinu, a broj samostalnih glazbenih izvođača i producenata registriranih kao obrtnici ili mikro-poduzetnici raste iz godine u godinu. 

„Naša glazbena industrija definitivno je uspješna, ali je nedovoljno prepoznata od strane institucija kao potentna gospodarska grana. Cilj nam je danas bio čuti stavove i potrebe splitskih glazbenih profesionalaca: njihovi su komentari i prijedlozi koje smo čuli važni za izradu nastupa prema donositeljima političkih i financijskih odluka. Oni su ti kojima ćemo se u budućnosti obratiti s konkretnim prijedlozima za poboljšanje statusa pojedinačnih glazbenika, i strategijom razvoja cjelokupne glazbene branše“ ,izjavio je Nenad Marčec, predsjednik HUP Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija.

Posebno je istaknuto da više od 90 % pravnih subjekata u sektoru čine mikro i mala poduzeća, što glazbenu industriju čini prirodnim partnerom u mjerama namijenjenim digitalizaciji i razvoju malih i srednjih poduzetnika poput najavljenog poziva Ministarstva gospodarstva kroz Specifični cilj RSO1.2 iz PKK 2021.-2027., vrijedan 74 milijuna eura.

Glazbena industrija je dinamična gospodarska grana koja značajno doprinosi dodanoj vrijednosti, posebno kroz sinergiju s turizmom i ugostiteljstvom. Ima potencijal rasta, izvoza i zapošljavanja, ali za to joj trebaju ravnopravni uvjeti i prepoznavanje unutar gospodarskih programa“, poručila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, dodavši kako će se u narednim tjednima inicijativa predstaviti i ključnim resorima Ministarstvu kulture i medija te Ministarstvu gospodarstva.

U raspravu su se iz publike uključili i poznati splitski glazbenici Tonči Huljić te Zlatan Stipišić Gibonni, koji je živopisno je objasnio delikatnu poziciju glazbenika između publike i institucija te pozdravio konkretne korake koji su najavljeni tijekom panel diskusije.

Panel u Splitu poslužio je kao početna točka za okupljanje sektora i jasan apel politici: glazbena industrija ne traži iznimke, već jednaka pravila i pristup financijskim instrumentima koji su dostupni drugim inovativnim sektorima.

 

Foto: PIXELL za Hrvatsku udrugu poslodavaca

Hrvatsko društvo skladatelja Državni zavod za intelektualno vlasništvo Stop krivotvorinama International Confederation of Societies of Authors and Composers

Vaš Internet preglednik je zastario! Preuzmite novi ili instalirajte Google Chrome Frame.