x

Pročitajte najnovije vijesti o djelovanju HDS ZAMP-a, zaštiti autorskih prava te vijesti iz svijeta glazbe.

Glazbenici najpogođeniji, IT-jevci „imuni“ na Covid – predstavljeni rezultati studije o utjecaju pandemije na kulturne i kreativne industrije u RH

U Splitu su danas predstavljeni rezultati studije „Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covid-19“ koju je, na inicijativu Ministarstva kulture i medija RH i HDS ZAMP-a, izradio Ekonomski institut Zagreb. Do početka pandemije, kulturne i kreativne industrije bilježile su kontinuiran rast, s udjelom od 3,1 posto u domaćem BDP-u 2019., da bi u 2020. zabilježile pad od 8,4 posto, što je ujedno i najizraženiji pad od svih djelatnosti!

Opsežna studija analizira učinke svakog podsektora KKI u razdoblju od 2015. do 2019. rangirajući ih po njihovom doprinosu ukupnoj vrijednosti kulturnoj i kreativnoj industriji – od podsektora Računalni programi, igre i novi mediji (21,3 posto), Oglašavanje i tržišno komuniciranje (14,7 posto), Glazba, umjetnost i izvedbene umjetnosti (14,5 posto), Elektronički mediji (12,9 posto), Izdavaštvo (12,3 posto) do Muzeji, galerije i knjižnice (11,5 posto).

U pandemijskoj 2020. poslovni prihodi kulturnih i kreativnih industrija bilježe pad od 8,4 posto što je bilo značajnije od pada poslovnih prihoda na razini ostalih industrija (-7,6 posto). Pad poslovnih prihoda zabilježen je u svim djelatnostima KKI, osim u podsektorima Računalni programi, igre i novi mediji, Arhitektura te Muzeji, knjižnice i baština. Najpogođeniji pandemijom i nemogućnošću normalnog poslovanja su djelatnici podsektora Glazba i izvedbene umjetnosti čiji pad prihoda iznosi ozbiljnih 40,8 posto, a slijede ih Film (-35,9 posto), Umjetnost (-23,6 posto), Fotografija (-22,5 posto), Oglašavanje i tržišno komuniciranje (-15,3 posto) te Izdavaštvo (-11,4 posto).

Naše istraživanje ukazuje na važan doprinos kulturnog i kreativnog sektora gospodarstvu, zaposlenosti i poduzetništvu u Republici Hrvatskoj, ali i na brojne ranjivosti koje su dodatno isplivale na površinu u pandemijskom razdoblju. Utvrđene su razlike u trendovima u pojedinim podsektorima, kao i potreba za osvježavanjem njihovog mapiranja što bi dodatno olakšalo kreiranje dobro dizajniranih mjera koje olakšavaju poslovanje i potiču razvoj kulturnih i kreativnih industrija“, ističe dr.sc. Tajana Barbić, voditeljica studije koja također razmatra potencijal KKI u Hrvatskoj te daje preporuke konkretnih mjera za poticanje inovacija, digitalizacije i razvoja poslovanja ovog gospodarskog sektora u budućnosti.

Rezultati istraživanja pokazali su još jednom da su kulturne i kreativne industrije generator rasta i razvoja te važan element jačanja svih sektora, a prije svega, industrije, turizma, poduzetništva i digitalnih tehnologija uz značajan izvozni potencijal, ali i doprinos razvoju kulture i umjetnosti. Također, još uvijek moramo sagledati i pandemijsko vrijeme jer studija ukazuje da je većina podsektora kulturnih i kreativnih industrija pretrpjelo ozbiljne gubitke uzrokovane krizom, što se donekle ipak ublažilo brojnim mjerama Vlade RH i Ministarstva kulture i medija. Gledajući sada u budućnost u kontekstu energetske krize, u predstojećem razdoblju je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano 250 milijuna kuna upravo za kulturne i kreativne industrije kako bi ih osnažili u skladu s europskom agendom zeleno i digitalno, u tom smislu upravo ova studija trasira jasne smjernice ulaganja u industriju“, jasan je Krešimir Partl, državni tajnik Ministarstva kulture i medija RH.

Glavni direktor HDS ZAMP-a, Nenad Marčec, rezultate studije vidi kao službenu potvrdu onog što su brojni glazbenici i autori iskusili na vlastitoj koži tijekom protekle dvije godine: „Kriza se najozbiljnije odrazila na glazbeni sektor čiji brojni članovi, pa i njihove udruge nisu bili pošteđeni značajnog pada prihoda. Ipak, činjenica je, honorari od autorskih i srodnih prava bili su jedini izvor prihoda glazbenicima u razdoblju gotovo nepostojeće koncertne aktivnosti što govori u prilog stabilnosti sustava kolektivnog ostvarivanja prava i ozbiljnosti poslovanja organizacije kao što je HDS ZAMP. Oporavak glazbene industrije kojem trenutno svjedočimo rezultat je, između ostalog, konkretnih intervencija glazbenih udruga, kao i mnogih teških poslovnih odluka koje su donesene odlučno i na vrijeme“, zaključuje Marčec.

Cijelu studiju „Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covid-19“ pronađite na linku, a njen sažetak i infografiku ovdje.

Hrvatsko društvo skladatelja Državni zavod za intelektualno vlasništvo Stop krivotvorinama International Confederation of Societies of Authors and Composers

Vaš Internet preglednik je zastario! Preuzmite novi ili instalirajte Google Chrome Frame.