x

Pročitajte najnovije vijesti o djelovanju HDS ZAMP-a, zaštiti autorskih prava te vijesti iz svijeta glazbe.

Nenad Marčec: HDS ZAMP širi svoje digitalno poslovanje na cijeli svijet

Razgovor za Večernji list s Nenadom Marčecom, glavnim direktorom HDS ZAMP-a, o prihodima glazbenika s Interneta i prepoznavanju prilika uslijed pandemije

HDS ZAMP je i ove godine bio partner Večernjakove Ruže, i pokrovitelj kategorije Glazbenik godine. Iza svih glazbenika, pa i dobitnika Ruže, Massima Savića, je teška godina – ali on je primjer kako se i u teškim vremenima može biti uspješan?

Nenad Marčec: Još jednom čestitam dobitniku, sjajnom Massimu koji je u toj godini prepoznao i suvereno otpjevao pjesmu trenutka „Mali krug velikih ljudi“, autora Ivana Dečaka.  Ta je suradnja najbolji pokazatelj moći glazbenika da i u teškoj godini poput 2020.-e izvuku na svjetlo prave vrijednosti, i na svoj način pomognu svakom slušatelju da se i sam prepozna, osjeti manje sam.

Moram spomenuti i vrsnu  konkurenciju koje je imao, već dokazane autore Sašu Antića, Darka Rundeka, Damira Urbana kao i Vannu, sve uspješniju autoricu vlastitih pjesama. Svi su oni u toj nezahvalnoj godini zbilja napravili velike stvari, i zaslužili priznanje. HDS ZAMP je i inače uvijek uz glazbu i glazbenike, tako da za nas nije bilo dvojbe – iako su vremena nezapamćeno teška, glazbe ima, ona nas sve pokreće i sigurno neće stati.

Ne staju ni vaše redovno poslovanje i poslovni planovi, makar je epidemija značajno utjecala na njih.  Kako se sad već puna godina korona krize odražava na primanja glazbenika i nositelja prava?

S prvim danima travnja našim članovima ide redovna isplata honorara iz 3 izvora: od prodaje nosača zvuka, zatim digitalnih servisa, te naknada koje su našim autorima pristigle iz inozemstva. Riječ je o prihodima ostvarenim u drugoj polovici 2020. godine, a članovima i nositeljima prava isplatit ćemo ukupno više od 6 milijuna kuna.  Možda to nekome zvuči puno, ali nažalost, posljedica pandemije je točno ono što smo očekivali: pad prihoda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Osjetno su, za 40 posto, pali prihodi iz inozemstva. Još su više pali i prihodi od prodaje nosača zvuka, čak 66 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, ali to i nije neočekivano, to je trend.

Jedina dobra promjena je rast autorskih prihoda s digitalnih servisa koji iznosi velikih 307 posto, kad usporedimo ista razdoblja 2020. i 2019. godine. No čak i takav rast prihoda s digitalnih servisa zasad ne može nadoknaditi pad u ostalim segmentima, a koji je prouzročila pandemija.

Svake je godine očit taj nastavak rasta prihoda s Interneta?

Da, drago nam je da se događa,  a mogu ga ukratko objasniti većom tržišnom ponudom, unaprjeđenjem monetizacije i širenjem digitalnog poslovanja HDS ZAMP-a, ali sasvim sigurno i promjenama slušateljskih navika.

Osim što je legalna, glazba s digitalnih servisa je praktična i pristupačna. Cijena mjesečne pretplate za neograničeno uživanje u glazbi manja je od cijene jedne pizze u restoranu. Važno je osvijestiti tu činjenicu i vjerujem da će broj glazbenih pretplatnika, kojih je trenutno u Hrvatskoj već preko 200 tisuća a uskoro i 250 tisuća, nastaviti rasti u budućnosti.

Koliko kaskamo za svijetom, koje su sve platforme i servisi funkcionalni na našem tržištu?

Danas je u ponudi sve više različitih servisa i sve više njihovih korisnika, dijelom i zbog korona krize koja je zatvorila ljubitelje glazbe u njihove domove i potaknula ih da istraže digitalne mogućnosti pristupa glazbi. Ali i više našeg rada: lanjskim dolaskom Spotifyja, Apple Musica, A1 Xplore Musica, uz već prisutne Deezer i YouTube Music, digitalno tržište u Hrvatskoj sada funkcionira u potpunosti.  Sa svima njima smo zaključili ugovore o licenciranju. U tijeku je potpisivanje ugovora sa servisom HBO GO, a nedavno smo to obavili i s glazbenim servisom TIDAL. To sigurno veseli domaće ljubitelje hi fi zvuka jer to je posebnost baš tog servisa.  

Ljubiteljima glazbe je sad legalno na raspolaganju vrlo kvalitetan izbor najpoznatijih svjetskih glazbenih servisa, desetci milijuna pjesama i albuma. Tu su, također, i platforme kao što su Facebook, Instagram i TikTok te servisi poput Netflixa i Google videa za koje također obrađujemo honorare od korištenja glazbe.

Rekao bih da smo konačno sustigli većinu europskih zemalja.

Koliko je zahtjevna obrada podataka s tih servisa?

To je izuzetno složen proces koji, pojednostavljeno, uključuje prikupljanje izvještaja i ključne meta-podatke o djelima hrvatskog glazbenog repertoara, zatim njihovu i automatsku ali  često i „ručnu“ obradu te konačno pripremu i izradu obračuna za svakog pojedinog autora.

Za ilustraciju, svaka tri mjeseca obrađujemo oko 5 terabajta nekomprimiranih podataka: 5 milijardi redaka informacija o broju izvođenja različitih djela, za 50 milijuna jedinstvenih djela među kojim je preko 220 tisuća djela iz repertoara članova HDS-a. A na svakom djelu najčešće ima po tri ili više autora, s različitim udjelima prava, koje treba točno obračunati!

Zaista ogroman posao, no sa zadovoljstvom ističem kako mu je HDS ZAMP dorastao, u tom smo pogledu vodeće društvo u široj regiji. Naši su djelatnici u svakodnevnim kontaktima s predstavnicima vodećih svjetskih servisa,  stalno pratimo nove trendove kako bi unaprijedili naše poslovanje i uslugu prema članovima.

Ima li u tom pogledu još prostora za razvoj i rast?

Svakako. Ono što će sigurno povećati prihode članovima je to što od ove godine planiramo samostalno izravno licenciranje našeg repertoara za online korištenja u cijelom svijetu. Dakle, ubuduće ćemo mi sami izravno ostvarivati prava za naše članove od korištenja njihove glazbe na velikim digitalnim glazbenim tržištima. Počet ćemo s SAD-om, Kanadom i Australijom, a zatim nastaviti širenje na ostala tržišta sa značajnom hrvatskom dijasporom. 

To je za naše autore najsigurniji i najunosniji put do honorara s digitalnih tržišta cijelog svijeta.

Zašto ste se na to odlučili,  kako ćete to točno izvesti?  

Jednostavno, neće više biti gubitaka koji su neminovni kad velika društva za kolektivno ostvarivanje prava poput američkog ASCAPa, na primjer, rade obračun korištenja za „male“ repertoare pa se zbog njihove ekonomičnosti obrade podataka repertoari  poput hrvatskog nađu u tzv. odrezanom dugom repu (long tail). Za velika društva je hrvatski repertoar financijski „sitniš“ pa se hrpa podataka niti ne obrađuje.

Posljedično se za skladbe koje u tom „dugom repu“ završe ništa niti ne isplaćuje njihovim autorima. Međutim, našim su članovima sva korištenja njihove glazbe, pa i ona najsitnija itekako značajna stoga je odluka da HDS ZAMP preuzme izravno digitalno licenciranje hrvatske glazbe u cijelom svijetu sasvim logična i opravdana. Naše izravno licenciranje hrvatskog repertoara dosad se odnosilo isključivo na oko 40-tak europskih zemalja. Ubuduće ćemo dakle i u ostatku svijeta optimizirati procese prepoznavanja našeg repertoara na Internetu kao i obrade podataka što će sigurno rezultirati i većim iznosima na računima naših autora. 

Konačno dakle, digitalni prihodi i kod nas postaju sve značajnija stavka za glazbenike?

Ako pogledamo skok u prihodima od digitalnih prava već samo zadnjih par godina jasno je zašto je to važno: za 2019. godinu od tih smo prava svojim autorima isplatili 1,6 milijuna kuna a za 2020. podinu, taj je iznos već blizu 5,5 milijuna kuna!

Odavno nam je jasno da je Internet važna stavka za autore, na tome vrlo konkretno radimo već zadnjih 10 godina ali zapravo, tek se zagrijavamo: spomenuto širenje poslovanja i licenciranje korištenja djela naših članova diljem svijeta sigurno će se vrlo pozitivno odraziti i na njihove prihode.

Naime, govorimo o zemljama u kojima je i veći broj i razvijenija ponuda digitalnih servisa od one u Hrvatskoj. Osim toga,  imaju veći broj  korisnika i već uvriježene navike digitalnog konzumiranja glazbe. A uz sve to, u njima se predviđa i daljnji rast i razvoj digitalnog tržišta.

Koliko je to širenje zahtjevno za službu ZAMP, što se mijenja u poslovanju?

Ono za nas definitivno predstavlja svojevrsni izazov: od izmjene ugovora i pravnih odnosa s mnogim kolektivnim organizacijama u svijetu, preko intenziviranja pregovaranja s digitalnim servisima do obrade znatno povećane količine podataka od kojih se zavrti u glavi. No, s obzirom da smo doba korona krize iskoristili za razvoj u tom segmentu poslovanja vjerujemo da smo s našom pravnom službom, odjelima licenciranja digitalnih servisa i odjelima obrade i administracije podataka te neizostavnom IT podrškom i prilagodbom softvera spremni za nove korake.

Koliko su ti prihodi s Interneta već sad značajni za autore u vremenima korona krize, ali i u budućnosti kad će se stvari - za koju godinu, valjda -  vratiti na normalu?

Riječ je o nezapamćenoj krizi za glazbenike kojoj nažalost, ne naziremo  skori kraj. Ona se odrazila na cijeli glazbeni sektor, pa ni sami glazbenici niti organizacije za kolektivno ostvarivanje prava nisu pošteđene ozbiljnog pada prihoda. Svi smo na ovoj splavi zajedno i plutamo u nepoznato do daljnjeg. Ipak, činjenica je, honorari od autorskih i srodnih prava bili su jedini izvor prihoda glazbenicima u godini gotovo nepostojeće koncertne aktivnosti. Ti honorari najvećim dijelom dolaze od korištenja glazbe u javnosti i u medijima, no digitalni prihodi su svakako u uzlaznoj putanji. Šteta je samo da je njihov udio u ukupnom iznosu koji je autor dobivao proteklih godina bio onaj nesretni „kikiriki“. No to se, kako vidimo, pouzdano mijenja. Zadaća nas kao predstavnika glazbene industrije je ujedinjena borba za veći dio digitalnog kolača u korist kreativaca i pravedniju raspodjelu prihoda kojeg ostvaruju velike tehnološke korporacije.

Kako sami autori mogu pomoći povećanju svojih prihoda – što oni mogu napraviti kako bi ZAMP  za njih bio  još efikasniji?

Svakako i sami autori mogu pripomoći povećanju svojih prihoda s digitalnog tržišta. Na našim radionicama za autore, ali i na tribinama o ovoj temi, posebno ističemo važnost pravovremene prijave djela službi. Potičem autore i ovom prigodom – i prije nego li objavite pjesmu na YouTubeu, na primjer,  dostavite nam sve podatke o svim nositeljima prava na djelu, jer nam to uvelike ubrzava i olakšava obračun, pa i isplatu vašeg novca na vaše račune. Svakako nam pomažu i sve dodatne informacije o tome gdje su sve autori sami ili putem nekog zastupnika objavili svoja djela. Za autore koji još nisu naši članovi ističem važnost davanja punomoći ZAMP-u za zastupanje. Osim toga, sami glazbenici mogu i preuzeti inicijativu za objavljivanjem vlastitih snimaka ili izravno na servise ili putem različitih posrednika tzv. agregatora. Upravo o tim temama pripremamo nove radionice za autore, kako bismo im olakšali snalaženja na tom rastućem digitalnom tržištu.

Što će u svemu promijeniti novi ZAPSP čije se donošenje očekuje uskoro?

Izmjene Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAPSP) uključuju više izmjena ali i implementaciju Direktive o autorskom pravu na digitalnom tržištu. U zakonu se sada izrijekom navodi da su internet servisi na koje korisnici učitavaju svoje sadržaje (poput Facebooka i YouTubea) odgovorni za sadržaj koje korisnici učitavaju na te platforme, te da su oni obvezni taj sadržaj regulirati s nositeljima prava. Dosada je odgovornost zapravo bila na krajnjim korisnicima koji su takav sadržaj postavljali, a jedinu korist od svega imale su zapravo te platforme. Europski zakonodavac je zato, svjestan nužnosti očuvanja kulturnih i kreativnih industrija i iskrivljenja odnosa na tržištu, želio autore i nositelje prava i društva koja ih predstavljaju staviti u što ravnopravniji pregovarački položaju na digitalnom tržištu. Svjesni smo te svojevrsne poluge uz koju ćemo sada imati i bolju pregovaračku poziciju prema platformama, pa ćemo ju u pregovorima i iskoristiti da bismo autorima glazbenih djela osigurali što pravičnije naknade za korištenje njihovih djela.


Hrvatsko društvo skladatelja Državni zavod za intelektualno vlasništvo Stop krivotvorinama International Confederation of Societies of Authors and Composers

Vaš Internet preglednik je zastario! Preuzmite novi ili instalirajte Google Chrome Frame.