UNESCO: Ministri kulture ujedinjeni oko globalne strategije za pomoć kulturi u Covid-19 krizi
UNESCO je 22. travnja okupio više od 140 ministara kulture, među kojima i ministricu kulture RH, Ninu Obuljen Koržinek, koji su podržali globalnu strategiju kojom bi se kulturnom i kreativnom sektoru pomoglo preživljavanje i oporavak od posljedica Covid-19 krize. CISAC je, u partnerstvu s UNESCOM, naglasio vitalnu ulogu autora i autorskog prava u ovoj kriznoj situaciji.
Podsjetimo, Hrvatsko društvo skladatelja i stručna služba ZAMP uputili su ranije Vladi RH prijedlog mjera kojima bi institucije države mogle olakšati oporavak glazbenog sektora kulturnih i kreativnih industrija. Popis mjera pročitajte na linku.
5-satni virtualni sastanak ministara uslijedio je nakon što je 15. travnja UNESCO, u suradnji sa CISAC-om pokrenuo projekt ResiliArt. Riječ je o globalnoj inicijativi za mobilizaciju kreativaca, kreativne zajednice te vlada kako bi se odgovorilo izazovima uzrokovanim Covid-19 krizom. Mnogi su ministri izrazili potporu projektu ResiliArt koji se proširio i na nacionalne razine, s više od 80 inicijativa pokrenutih u raznim zemljama.
Otvorivši sastanak, glavna direktorica UNESCO-a Audray Azoulay naglasila je krhkost, ali također i fleksibilnost te otpornost kreativnog sektora, uz citat CISAC-ovog predsjednika Jean-Michela Jarrea: “Postignuća nekoliko desetljeća kulturnih politika sada su ugrožena zbog osjetljivosti kulturnog sektora. Kulturni sektor zapošljava oko 30 milijuna ljudi u svijetu, te pridonosi s 3% svjetskom BDP-u, njegov gospodarski značaj je neporeciv, i bez kulturnog sektora nema održivog gospodarskog oporavka", izjavio je dodavši: “Kultura je pokretač otpornosti. Trebamo jak kulturni sektor nakon ove krize te se moramo okupiti u identificiranju problema i nalaženju najbolje prakse i rješenja".
Djelovanje i preporuke
Ministri kulture iznijeli su različite strategije koje su donijele vlade diljem svijeta, podijelivši različita iskustva te dobre prakse u djelovanju. Preporuke su uključile i donošenje smjernica potrebnih za donošenje adekvatnih političkih odluka u ovakvim situacijama. Naglašena je i potreba donošenja mjera koje bi pružila snažniju zaštitu intelektualnog vlasništva u procesu preseljenja kulture u digitalno okruženje.
Ministri su predstavili aktivnosti koje su njihove vlade poduzele kao odgovor na krizu, što uključuje, između ostalog, i mjere da se:
1) Zaštiti zdravlje i sigurnost kulturnog i kreativnog sektora. To se postiglo kroz preventivne mjere kao što je otkazivanje događanja.
2) Osigura dobrobit umjetnika i kreativaca kroz:
a) Omogućavanje hitnih sredstava financiranja - uspostavljanje i korištenje specijalnih fondova za kreativce
b) Beskamatni zajmovi, porezne olakšice, mjere za umanjenje troškova, moratorij na dospjela plaćanja, produljeni planovi dospijeća
c) Promoviranje kulturnih i obrazovnih sadržaja korz nastavne programe, seminare, ulaganje u digitalne knjižnice, muzeje itd.
d) Omogućavanje dostupnosti digitalnih alata kao potpora kreativcima u stvaranju sadržaja, te produkciji i dijeljenju djela u digitalnom okruženju.
e) Izradom raznih anketa / stvaranjem kulturalnih arhiva (audio zapisi, likovna umjetnost, literatura i pisani zapisi itd) kako bi se iz prve ruke procijenile potrebe svakog dijela kulturnog sektora te zatim ustanovile ciljane mjere pomoći.
3) Osigura oporavak kulturnog sektora kroz:
a) Određivanje proračuna/financijskog plana kako bi se odmah nakon obustave restrikcija pokrenule strategije za oporavak sektora
b) Praćenje učinka uvedenih mjera
c) Kontinuiranim osmišljavanjem i stvaranjem izlaznih strategija
d) Dokumentiranjem sociokulturoloških promjena koje se trenutno događaju. Kulturalne arhive stvorene s ciljem praćenja promjena i što poduzeti u budućnosti (npr. Indonezija)
e) Legaliziranjem/definiranjem profesionalnog statusa autora kako bi dobili potrebnu zaštitu u budućim krizama te popravili svoj ekonomski status
Unatoč katastrofalnom utjecaju Covid-19 pandemije na ekonomski život kulturnog i kreativnog sektora, on je ipak otvorio mogućnost sektoru da svoje djelovanje prilagodi novim modelima, kao odgovor pojačanoj konzumaciji kulturnog sadržaja u digitalnom svijetu. Sektor je prihvatio djelovanje u digitalnom svijetu, te se političke odluke i smjernice trebaju prilagoditi osnaživanju i zaštiti prava intelektualnog vlasništva na internetu. Također, stvoreno je ujedinjenije društvo, koje kreativno stvara kao odgovor njegovom negativnom utjecaju.
Kreativne zajednice i politički dužnosnici pozvani su da pokrenu svoje vlastite ResiliArt inicijative u svojim zemljama i organiziraju rasprave s djelatnicima u kulturi. UNESCO je donio vodič za panele i društvene mreže kako bi pomogao u stvaranju novih projekata. Iskustva s panela mogu se podijeliti s UNESCOM kako bi se osiguralo da ih se predoči vladinim predstavnicima.
