Tko i kako danas profitira od kreativnog sadržaja na Internetu?!
Tribina „Tko profitira od kreativnog sadržaja na Internetu?!“ održana u povodu Svjetskog dana intelektualnog vlasništva, 26. travnja u novom zagrebačkom coworking prostoru HUB385, treća je po redu u sklopu projekta Rendez-vous Internet, koji zajednički organiziraju HDS ZAMP-a i Francuski institut.
Uvodno predavanje održao je Patrick Waelbroeck, francuski stručnjak za ekonomiju inovacija i intelektualnog vlasništva, inače predavač na prestižnom Télécom ParisTech Sveučilišta u Parizu, a kasnije su u panel diskusiji sudjelovali i ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac i ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar, uz moderiranje Nenada Marčeca, glavnog direktora HDS ZAMP-a.
Razmatrajući i propitujući u svojem predavanju djelovanje razvoja Interneta na kulturne i kreativne industrije, djelovanje principa trostrukog upozorenja na kojem se temelji rad francuske agencije HADOPI i mogućnosti ostvarivanja prava kreativaca u novim tržišnim uvjetima te otvaranja novih kanala „zarade“, Patrick Waelbroeck pokrenuo je u panelu vrlo živu raspravu.
Ljiljana Kuterovac je istaknula nužnost šireg i općenitijeg razmatranja sustava autorskog prava te svrhu i važnost njegova postojanja za društvu u cjelini. Upozorila je na opasnosti tumačenja onih u čijem vidokrugu nisu kreativci koji stvaraju sadržaje, već isključivo Internet (internetski posrednici, platforme i sl.) i krajnji korisnici. Riječ ej o tumačenjima da je Interent prostor u kojem se sve svima nudi i u kojem svim imaju mogućnost zarade, ali bez obaveze da se na neki način kreativcima refundira korištenje njihovih djela. Situacija u kojoj se krajnjim korisnicima nude kreativni sadržaje (za čije korištenje nitko ne plaća naknadu ili cijenu),a koji se onda u krug deriviraju u konačnici dovodi do nemogućnosti rada kreativaca, stvaranja uvjeta u kojima oni ne mogu od svojeg rada živjeti što onda nužno vodi do pada kvalitete kreativnog rada i urušavanja kulture. „To bi bilo isto kao da sada svi krenemo u trgovine i iz njih uzmemo što god želimo, malo probamo, isprobamo ili nosimo neko vrijeme i tek onda eventualno odlučimo hoćemo li to ipak kupiti ili ne. Takav sustav nije održiv i to se ne radi“, istaknula je pitajući otkud dolazi stav da bi ono što ljudima nije nužno potrebno već predstavlja korištenje tuđeg vlasništva u svrhu zabave, trebalo biti besplatno.
S aspekta kreativca, Hrvoje Hribar je pozvao na uspostavu sustava koji će i za korištenje filmova, glazbe, literarnih djela itd. putem Interneta, kreativcima omogućiti da od svojeg rada žive. Pozvao je na uspostavu takvog tržišnog modela u kojem će se voditi računa o svima od autora do krajnjeg korisnika, a ukidanje trenutne situacije u kojoj velike telekom kompanije i ostali posrednici svojim djelovanjem uništavaju mogućnost razvoja kulturnih i kreativnih industrija. Upozorio je i na opasnosti izmjene propisa o autorskom pravu u EU,a koji ne bi išli za tim da se ukine stanje u kojima se kulturne i kreativne industrije doslovno guše i uništavaju.
Nenad Marčec zaključio je raspravu ističući problem tzv. prijenosa vrijednosti koji se na Internetu događa. Skrenuo je pažnju na ogromne zarade koje Youtube, Google, Facebook i ostala carstava izgrađena isključivo na korištenju kreativnog sadržaja, od njega i generiraju, a za što uglavnom ne plaćaju naknadu ili je riječ o uistinu mizernim naknadama. Pritom je istaknuo važnost uspostave poštenog tržišta ali i institucionalnog okvira koji bi krajnje korisnike upozoravao i educirao o štetnostima ne poštivanja autorskog rada i prava. „U tom lancu sreće u kojem se nalaze svi, osim onih koji su ga stvaranjem svojih kreativnih djela i pokrenuli, mora se naći prostora i za kreativce“, zaključio je.
