Često postavljana pitanja

Ovdje možete saznati odgovore na česta pitanja vezana uz poslovanje i ostale informacije o djelovanju HDS ZAMP-a.

1. Kako HDS ZAMP raspodjeljuje naknade – sve što ste htjeli znati i još malo više

HDS-ova služba Zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) dio je svjetskog sustava kolektivnog ostvarivanja prava koja radi po istim principima kao i ostala europska društva. U ime autora, naplaćuje naknade od svih onih koji u svom poslovanju koriste glazbu. Prikupljene se naknade obračunavaju u tzv. autorske honorare koji se isplaćuju autorima i nositeljima prava. Koliki će honorar dobiti pojedini autor ovisi o količini i načinu korištenja njegovih djela. To znači da nije važno samo koliko je nečije djelo izvođeno: važno je i radi li se o zabavnoj ili ozbiljnoj glazbi, glazbi korištenoj u filmu ili reklami, pozadinskoj glazbi u TV reportaži ili glazbenom broju izvedenom uživo. Isto tako, nije nevažno niti je li se djelo emitiralo na javnoj nacionalnoj televizijskoj postaji ili na lokalnoj radijskoj postaji. Razliku čini i to je li izvedeno na velikom koncertu u Domu Sportova ili priredbi poput proslave Valentinova u nekom malom gradu. 
Više o ovoj temi pročitajte na linku.

2. Na čemu se temelji poslovanje HDS ZAMP-a?

Poslovanje HDS ZAMP-a u potpunosti je sukladno zakonskim propisima Republike Hrvatske, i u prvom redu utemeljeno je na Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima koji sasvim jasno i nedvojbeno uređuje rad društava za kolektivno ostvarivanje prava. Osim toga, rad HDS ZAMP-a je utemeljen i na svim ostalim profesionalnim i obvezujućim pravilima i smjernicama koje se odnose na međunarodni sustav kolektivnog ostvarivanja prava kojeg smo dio, a koji su propisani od strane Međunarodne konfederacije društava autora i skladatelja (CISAC), Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) i UNESCO-a. Ponosno možemo istaknuti da smo, sukladno našoj razini usklađenosti s ovim globalno važećim pravilima, i međunarodno svrstani u kategoriju visoko razvijenih društava odnosno službi.

3. Tko kontrolira rad HDS ZAMP-a?

Elementi kontrole rada HDS ZAMP-a ostvaruju se na četiri razine:

  • unutarnja kontrola (autori, predstavnici autora, tijela HDS ZAMP-a);
  • međunarodna kontrola (naše krovne međunarodne organizacije i inozemne sestrinske udruge);
  • vanjska kontrola (revizijske kuće);
  • državna kontrola (Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Porezna uprava i ostala tijela nadležna za kontrolu poslovanja pravnih subjekata).

4. Koji je formalni oblik HDS ZAMP?

Služba Zaštite Autorskih Muzičkih Prava (ZAMP) jedan je od odjela Hrvatskog društva skladatelja koje je registrirana udruga s odobrenjem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo za posao kolektivnog ostvarivanja prava. Ovaj posao obavlja se unutar spomenutog odjela koji radi jednostavnosti umjesto naziva Hrvatsko društvo skladatelja, Služba zaštite autorskih muzičkih prava ponekad ima skraćeni naziv HDS ZAMP. 

5. Koliko autora i glazbenika HDS ZAMP štiti?

HDS ZAMP štiti i ostvaruje autorska prava za skoro 3 milijuna autora glazbenih djela diljem svijeta, koliko ih je prema posljednjim podacima evidentirao CISAC, krovna međunarodna organizacija društava autora i skladatelja, a čiji smo član. Oko broja glazbenika i glazbenih autora u svijetu dosta se kalkuliralo pa treba svakako pojasniti da u svijetu postoji oko 15 milijuna glazbenika, a dio njih (cca 3 milijuna) su ujedno i autori glazbenih djela. U Hrvatskoj HDS ZAMP ostvaruje prava za autore glazbenih djela, a prava ostalih glazbenika, odnosno nositelja srodnih prava (dakle izvođača i proizvođača fonograma) u Hrvatskoj ostvaruju udruge HUZIP (Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava) i ZAPRAF (Udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava).

6. Kako se određuje cijena licenci za korištenje glazbe?

HDS ZAMP je gotovo sa svim krovnim asocijacijama korisnika glazbe u javnosti sporazumno ugovorio načine obračuna naknade. Temeljem tako dogovorenih kriterija, odnosno važeće tarife, obračunava se naknada za svakog pojedinog korisnika tako da se svim istovrsnim korisnicima naplaćuje naknada pod jednakim uvjetima. Svi trenutno važeći sporazumi odnosno tarife javni su i dostupni na ovim stranicama.

7. Zašto se plaća naknada za javno korištenje glazbenih djela?

Pravo svakog autora na naknadu za korištenje njegova djela nikako nije nelegalno. Ono je zajamčeno Općom deklaracijom UN-a o pravima čovjeka, a potom i nizom drugih međunarodnih konvencija i akata, ustavom RH te Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. Kao što za korištenje tuđeg fizičkog vlasništva treba imati odobrenje vlasnika i podmiriti određenu naknadu, tako je i s intelektualnim vlasništvom. U slučaju kada autori ostvaruju svoja prava u sustavu kolektivnog ostvarivanja, naknade za korištenje njihovih djela u njihovo ime i za njihov račun prikuplja njihova udruga.

8. Zašto se ne objavljuju informacije o honorarima pojedinačnih autora?

HDS ZAMP nije ovlašten, niti smije objavljivati iznose autorskih naknada koje odlaze pojedinim autorima jer se radi o privatnim primanjima pojedinaca. Ti su podaci poslovna tajna, slično kao i bankovni računi u bankama. Pravo je svakog pojedinog autora odnosno nositelja prava da, ukoliko to želi, objavi iznose svojih autorskih naknada i honorara koje prima.

HDS ZAMP redovito objavljuje i na web stranicu plasira iscrpna godišnja financijska izvješća pa su svi naši relevantni financijski podaci stoga transparentni i dostupni cjelokupnoj javnosti.

9. Zašto ugostitelj plaća naknadu za javno korištenje glazbe ako u ugostiteljskom objektu slušaju neku radiopostaju?

U ovom slučaju ne radi se o dvostrukom plaćanju istog. Radijska postaja platila je naknadu za korištenje glazbe u svojem poslovanju odnosno programu. U toj naknadi nije uračunata naknada koju za korištenje glazbe treba platiti vlasnik lokala, kada za goste stvara atmosferu uz glazbu koju emitira radijska postaja.

Naime, postoji više oblika javnog izvođenja jednog autorskog glazbenog djela, a moguće je da se ona odvijaju istodobno.

Naknadu su dužni platiti svi koji glazbu javno koriste i time obogaćuju svoju ponudu (bilo da je riječ o radijskoj ili televizijskoj postaji, restoranu, poslovnom prostoru ili organizatoru koncerata ili priredbi). Naknadu ne plaćaju građani koji sjede u lokalu ili dolaze u klub već poslovni korisnici - kao što plaćaju i za svaku drugu uslugu ili proizvod koji koriste u svojoj ponudi, od struje preko npr. aparata za kavu do same sirovine.

10. Zašto glazba nije slobodna za javnu izvedbu bez odobrenja autora, odnosno društva koje ga štiti?

Glazbeno djelo pripada autoru samim činom stvaranja. To je intelektualno vlasništvo koje je izjednačeno sa stvarnim pravom vlasništva.  Zato autori imaju isključivo pravo kontrole javnog izvođenja svog djela, te zakonsku mogućnost da spriječe svakoga drugog tko bi to želio, ili čini bez njihove privole.

S obzirom na to da je glazba u današnjim uvjetima svakome i svugdje dostupna, sami autori, radi opsega izvođenja, nemaju mogućnost kontrole nad izvođenjem svojih glazbenih djela, pa tako autori zastupanje i brigu o svojim pravima povjeravaju posebnim, za to specijaliziranim, organizacijama. U Hrvatskoj HDS ZAMP kolektivno ostvaruje prava autora glazbenih djela, pa je stoga za javno korištenje glazbe potrebno imati naše odobrenje.