Ugostiteljima promet rastao za 40 posto, naknade za glazbu ostaju iste
Najnoviji podaci Porezne uprave o učincima fiskalizacije na sektor ugostiteljstva u 2013. godini nova su potvrda onoga čega smo u HDS ZAMP-u već duže vrijeme svjesni: unatoč stalnim medijskim prozivanjima i žalbama na visinu naknade za korištenje glazbe, poslovanje hrvatskih ugostitelja nije ugroženo. Posebno ga ne ugrožava visina naknade za korištenje glazbe - usluge koju svojevoljno koriste kako bi pospješili svoje poslovanje.
U prvoj godini fiskalizacije, naime, hrvatski su ugostitelji, trgovci i odvjetnici prijavili 17,82 posto ili 8 milijardi kuna viši promet nego u 2012. godini. Iz Porezne uprave pritom ističu da su objavljeni podaci o učincima fiskalizacije u 2013. godini rađeni usporedbom PDV obrazaca na odabranom uzorku obveznika, pa će pravi učinci fiskalizacije kod svih poreznih obveznika biti vidljivi tek nakon obrade prijava poreza na dohodak i prijave poreza na dobit.
Samo u ugostiteljstvu, u djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane i pića, odnosno male pravne osobe i fizičke osobe u ugostiteljstvu lani su ukupno prijavile oporezivih isporuka za 40 posto ili 2,6 milijarde kuna više nego u 2012. godini.
Želimo da hrvatska javnost i mediji znaju da je za 2013. godinu rast naknade za sva tri prava (autorsko, izvođačko, proizvođača fonograma), temeljem ugovora s HOK-om, iznosio svega 1,1 posto u odnosu na 2012. godinu. Za 2014. neće biti uopće nikakvog porasta naknade za ugostiteljske i smještajne objekte u odnosu na prethodnu godinu jer se neće mijenjati vrijednost boda.
Izraz „namet“ uvriježio se među ugostiteljima samo za plaćanje naknade za korištenje glazbe: struja, voda, poslovni prostor i sve ostale usluge koje koriste u svom poslovanju nikad se ne nazivaju tako. Autorska naknada nije parafiskalni namet već naknada za uslugu koja se obračunava samo onima koji je stvarno i koriste te korisnik (pravna osoba koja ju koristi) dobiva novu vrijednost. Dakle, zakonom je isključivo utvrđeno da se autorska naknada plaća samo onda kada se koristi.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku, udio naknade za korištenje glazbe (koja uključuje prava autora, izvođača i proizvođača fonograma) u troškovima (ne prihodu!) ugostiteljskog poduzeća iznosi 0,35 posto. Svi ostali troškovi – rashodi nabave roba i usluga – odnose 99,65 % iznosa koje na ime troškova plaćaju ugostitelji. A ipak izjave brojnih ugostitelja u medijima i na poduzetničkim skupovima ostavljaju dojam da je naknada za korištenje glazbe - koju na gotovo 100.000 domaćih i stranih autora i nositelja prava godišnje raspodjeljuje HDS ZAMP – kamen oko vrata koji im presudno ugrožava poslovanje.
Prosječna naknada koju mjesečno za korištenje glazbe plaća prosječan hrvatski caffe bar iznosi oko 182 kn. I u 2013. registrirano je nekoliko stotina ugostiteljskih objekata koji su postali novi korisnici glazbe. Zahvaljujemo im na suradnji i nadamo se da ćemo je unaprjeđivati, na korist i njih i glazbenika koje zastupamo. Veseli nas što ugostiteljima ide dobro. Voljeli bismo da se i druge gospodarske grane pa i kreativne industrije poput glazbe - mogu pohvaliti ovakvim rezultatima.
Nadamo se da će u sljedećim istupima cijenjeni ugostitelji imati na umu i ove činjenice.