Studija: Naknade za privatno kopiranje (BTL) u Hrvatskoj drastično ispod prosjeka EU

Naknade za privatno kopiranje autorskih djela u Hrvatskoj su, ovisno o proizvodima (nosači zvuka, slike ili teksta), niže od europskog prosjeka od 70 do čak 95 posto. To je glavni zaključak studije „Sustav privatnog kopiranja u Hrvatskoj“ mađarskog analitičara i autora Baze podataka industrije zabave i medija središnje Europe (CEEMID) Daniela Antala, koji je studiju, prikupljajući aktualne podatke i istraživanja, proveo tijekom 2018. i u prvom dijelu 2019. godine.

Sustav privatnog kopiranja, kao djelomične naknade autorima čija se djela zbog razvoja tehnologije sve više kopiraju i preuzimaju, zaživio je najprije u Njemačkoj 1960-ih zbog presnimavanja audio kaseta. S razvojem tehnologije, od 70-ih godina prošlog stoljeća sustav su usvojile druge europske zemlje, a 2007. godine i Hrvatska. No ta naknada je kod nas bila i ostala izrazito niska: iznos koji se po stanovniku godišnje prikupi u Hrvatskoj, pokazale su već i prijašnje studije, u RH je 79% niži  od prosjeka u EU (WIPO/de Thuiskopie, 2017.).

Cilj sustava tzv. blank tape levy-ja (BTL, „naknada za prazne medijske nosače“) je da se građanima, za njihovu privatnu upotrebu, omogući nesmetano korištenje tehnologija za umnožavanje i presnimavanje audiovizualnih, glazbenih, književnih i ostalih djela, ali da se autorima tih djela pokuša osigurati pravična kompenzacija. Naknadu, i u Hrvatskoj i u svijetu, podmiruju proizvođači medijske opreme i uređaja odnosno njihovi uvoznici. Oni je uključuju u maloprodajnu cijenu svakog pojedinačnog proizvoda, pa su udruge filmaša (DHFR), glazbenika (HDS, HUZIP, ZAPRAF), književnika (DHK), novinara (DZNAP) i nakladnika (ZANA) 2018. godine na to ime prikupile oko 8,7 milijuna kuna.

Nova studija donosi zanimljive izračune i procjene stvarne vrijednosti koju hrvatski građani imaju od pohranjivanja i preuzimanja autorskih djela na različite nosače medija, među kojima su zadnjih godina primat preuzeli pameti telefoni, smartphonei. Ta korist je više nego deseterostruka veća od naknade koju domaćim kreativcima plaćaju prodavači tehnološke opreme i gadgeta.  Zaključak studije je jasan: uspoređujući stanje u Hrvatskoj s onim u drugim zemljama i s praksom EU, autor studije sugerira potrebu povećanja ukupnih prihoda u tom sustavu. Bolji balans između koristi koju imaju građani i kompenzacije za kreativce će osigurati kvalitetniji razvoj kulturnog stvaralaštva i kreativnih poduzetnika. No ta inicijativa je na udrugama koje o tome tek trebaju donijeti odluku.

Glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec studiju komentira ovako: „Premda se kroz ovaj sustav u Hrvatskoj generira znatno manje prihoda nego li je to slučaj u ostalim zemljama EU, on je izgrađen kroz pregovore i dobru suradnju između udruga kreativaca s udrugama uvoznika i proizvođača uređaja i opreme uz koje je danas moguće djela privatno kopirati. Sustav sufinancira mnoge projekta s područja filmske, glazbene i književne umjetnosti, što povećava raznolikost kulturne ponude za građane Hrvatske ali i obogaćuje turističku ponudu naše zemlje. Vjerujem zato da i kroz dobru suradnju i u budućnosti zajednički možemo dalje graditi i unaprjeđivati ovaj stabilan sustav u područjima gdje i jedni i drugi to smatramo dobrim i potrebnim.“

Iako je primarna svrha BTL sustava kompenzacija autorima i kreativcima, pa se većina prikupljenog iznosa u Hrvatskoj i podijeli članovima udruga kreativaca, važno je da se značajan dio prikupljenog novca, više od 2,2 milijuna kuna, vraća u zajednicu kroz potporu udruga različitim kulturnim projektima. Tako je do 22. studenog ove godine otvoren aktualni BTL Natječaj Hrvatskog društva skladatelja za projekte s područja popularne glazbe. 

Sažetak studije na hrvatskom jeziku pročitajte na: LINK

Cijelu studiju „Private Copying in Croatia“ pročitajte i preuzmite na: LINK