Optimizam na globalnom tržiŔtu glazbe
ZakljuÄci s nedavne konferencije MeÄunarodnog ureda za zaštitu mehaniÄkih prava BIEM otkrivaju razloge za optimizam na globalnom tržištu snimljene glazbe: 2021. godine, globalna vrijednost trebala bi premašiti 25 milijardi dolara, a oko 81% Äinit Äe glazba putem streaminga.
Ovisno o teritoriju, broj konzumenata glazbe putem nekog od streaming servisa raste izmeÄu 5% i 10% iz godine u godinu. S najveÄim brojem pretplatnika može se pohvaliti Spotify (46 milijuna), slijede ga Apple Music (21 milijun), kineski Tencent (15 milijuna) te Deezer sa 6.8 milijuna. Prodaja obiteljskih pretplatnih paketa napravila je velike pomake i sada Äini oko 25% svih pretplatnika, dodatno šireÄi tržište.
Zanimljivo je da sjevernije zemlje prednjaÄe po udjelu pretplatnika na video servise – u razvijenijim zemljama njihov udio Äini 30-50% Äitave populacije, dok se u mediteranskim zemljama ovaj broj kreÄe oko 10%. Je li zaista rijeÄ o indeksu razvijenosti ili pak o ljepšim vremenskim prilikama i veÄem broju sunÄanih dana, nije poznato.
Prodaja vinila Äini od 3-7% ukupnih prihoda glazbenog tržišta, a zanimljivo je da 68% kupaca Äine mladi od 16 do 35 godina.
Zabilježen je nezanemariv porast prodaje razne audio opreme i opÄe potrošnje na glazbu (preko 20% u odnosu na 2010.). OÄekuje se da Äe s vremenom na veÄe korištenje glazbe utjecati i probijanje „pametnih ureÄaja“ kojima se upravlja glasom, a koji Äine centar za upravljanje raznim ureÄajima modernih domova.
Na tržište se vraÄa optimizam, no meÄu izazovima za buduÄnost ostaju prihodi glazbenika i autora od servisa poput YouTubea i sliÄnih, zatim pitanje prijenosa vrijednosti te piratstvo.