Zašto fotografi teško ostvaruju svoja autorska prava?

10.02.2016.

Fotografi i zaštita odnosno ostvarivanje njihovih autorskih prava bili su tema zanimljivog panela koji je drugog dana na MAKK-u 2015. vodio odvjetnik mr. sc. Mladen Vukmir, uz sudjelovanje odvjetnice Kristine Delfin Kanceljak te fotografa Damila Kalogjere, Borisa Berca i Igora Nobila. Naime, specifičnost prirode autorskog doprinosa kod fotografije doprinijela je drugačijem tretmanu statusa tih autorskih djela. Kako je uvodno pojasnio odvjetnik Vukmir, „poteškoće u ostvarivanju autorskog prava u segmentu fotografije su vrlo stvarne, dijelom  zbog činjenice da naknade nisu propisane ili nema jasnih cjenika i da su naknade u praksi vrlo često niže od troškova ostvarivanja prava“. Zbog toga se ti autori odlučuju na druge načine pokušati ostvariti svoja prava, nego li je to slučaj kod nekih drugih autorskih djela, no to je u pravilu vrlo teško. Nažalost u Hrvatskoj ne postoji udruga za kolektivno ostvarivanje prava fotografa pa su tako fotografi autorska skupina koja svoja prava uopće kolektivno ne ostvaruju, premda za to postoji jasna zakonska podloga. Panelisti su u razgovoru pokušali otkriti zašto je tome tako. Fotograf Boris Berc istaknu je promjenu percepcije klijenata, koja zasigurno utječe na probleme fotografa oko ostvarivanja njihovih autorskih prava:  „U digitalno doba percepcija je da je sve svačije i ničije. Ranije kad se fotografija radila na filmu, ljudi su imali osjećaj da nešto dobivaju, nešto materijalno i da to materijalno pripada nekome, da nije njihovo. Znali su da ju ne mogu samo tako u nekim drugim oblicima i potrebama koristiti. Tako su se i odnosili prema našem pravu i našem intelektualnom vlasništvu. Sada kada fotografiju isporučujete digitalno, putem Interneta, ona „postaje nematerijalna“. Klijent više nema osjećaj da ta fotografija nije njegova i da zapravo u nekom narednom korištenju treba nešto platiti.“