x

Danas na Internetu velike patforme iskorištavaju nejasnoću trenutnih propisa te na autorskim djelima (tzv. sadržaju) grade svoja velika financijska carstva. Ovaj pojava naziva se prijenosom vrijednosti jer vrijednost od iskorištavanja autorskih djela platforme zadržavaju za sebe, umjesto da je dijele s onima čija djela koriste.

Tko trpi štetu zbog piratskog tržišta?

Piratizacija glazbenih djela napretkom digitalne tehnologije i interneta poprimila je razmjere koji ugrožavaju opstanak pojedinih grana tzv. kreativne industrije, koja je jedan od najdinamičnijih gospodarskih sektora u razvijenim zemljama, uključujući i Hrvatsku.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj stopa piratizacije glazbenih djela putem interneta prelazi 90%, dok se ona koja se odnosi na klasično crno piratstvo kreće oko 25%. Procijenjeni financijski gubitci za glazbenu industriju, autore i izvođače veći su od 150 milijuna kuna godišnje. Osim toga, često se zanemaruju i gubici koji nastaju u sferi tzv. sivog piratstva odnosno zbog korištenja djela bez odobrenja, a koji se također broje u milijunima kuna.

Visoke stope piratstva u Hrvatskoj, osim što donose novčane gubitke stvarateljima djela i popratnoj djelatnosti, ujedno i koče dolazak internacionalnih servisa za legalno korištenje (download) autorskih sadržaja.

Međutim, piratizacijom ne gube samo industrije utemeljene na autorskom pravu koje u Hrvatskoj, prema studiji iz 2007. godine izrađenoj prema metodologiji Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, godišnje generiraju oko 4,3% BDP-a. Značajna sredstva gubi i državni proračun odnosno svi građani.

Piratstvo šteti cijeloj zajednici. Društveni razvoj usporava se destimulacijom kreativnog rada, pa su društva koja ne potiču kreativnost osuđena na ekonomsku, političku i kulturnu stagnaciju.

Hrvatsko društvo skladatelja Državni zavod za intelektualno vlasništvo Stop krivotvorinama International Confederation of Societies of Authors and Composers

Vaš Internet preglednik je zastario! Preuzmite novi ili instalirajte Google Chrome Frame.