Potražite odgovore na često postavljana pitanja ili nam pošaljite svoja. Potrudit ćemo se odgovoriti u najkraćem mogućem roku. HDS ZAMP je uvijek dostupan svim autorima, korisnicima, predstavnicima medija i znatiželjnim pojedincima koji imaju bilo kakva pitanja, trebaju informacije ili se žele detaljnije informirati o našem radu i poslovanju.

Često postavljana pitanja

Ovdje možete saznati odgovore na česta pitanja vezana uz poslovanje i ostale informacije o djelovanju HDS ZAMP-a.

1. Kako HDS ZAMP raspodjeljuje naknade – sve što ste htjeli znati i još malo više

Mnogi se, pa i mnogi autori, pitaju kako „u praksi“ izgleda izračun i raspodjela naknada koje služba HDS ZAMP prikupi. Zašto jedan autor prilikom obračuna dobije 100 kn dok drugi dobije 5000 kn ili više? Evo odgovora: 

HDS-ova služba Zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) dio je svjetskog sustava kolektivnog ostvarivanja prava koja radi po istim principima kao i ostala europska društva. U ime autora, naplaćuje naknade od svih onih koji u svom poslovanju koriste glazbu. Prikupljene se naknade obračunavaju u tzv. autorske honorare koji se isplaćuju autorima i nositeljima prava. Koliki će honorar dobiti pojedini autor ovisi o količini i načinu korištenja njegovih djela. To znači da nije važno samo koliko je nečije djelo izvođeno: važno je i radi li se o zabavnoj ili ozbiljnoj glazbi, glazbi korištenoj u filmu ili reklami, pozadinskoj glazbi u TV reportaži ili glazbenom broju izvedenom uživo. Isto tako, nije nevažno niti je li se djelo emitiralo na javnoj nacionalnoj televizijskoj postaji ili na lokalnoj radijskoj postaji. Razliku čini i to je li izvedeno na velikom koncertu u Domu Sportova ili priredbi poput proslave Valentinova u nekom malom gradu. 

Ponovno u školi: razredi i matematika 

Budući da se glazbena djela koriste na različite načine, postoje i različiti „reparticijski razredi“ čiji nazivi označavaju od koga su naknade prikupljene: 100 - Hrvatski radio, 200 – HTV1 i HTV2, 310 – RTL 320 – Nova TV, 330 - Generalni korisnici, 350 - Ostale nacionalne TV postaje, 400 – Koncerti ozbiljne glazbe, 500 – Koncerti zabavne glazbe i 600 - Priredbe. Sve su ove postaje i organizatori koncerata, priredbi i sličnih događanja po Zakonu o autorskom i srodnim pravima, dužni HDS ZAMP-u, kao opunomoćeniku autora, dostavljati programe i popise djela koja su se emitirala ili izvodila. Tako se naknade prikupljene od tih korisnika raspoređuju u obliku autorskih honorara isključivo onim autorima čija su djela korištena a njihovo korištenje uredno prijavljeno ZAMP-u. Sustav obračuna je složen jer svaki reparticijski razred ima i svoju vrijednost boda. Spremni za malo matematike?

Vrijednost boda se izračunava tako da se ukupne naknade (koje je pojedini korisnik, npr Hrvatski radio, platio), nakon odbitka troškova, podijele s ukupnom minutažom glazbe svih autora koja se koristila u tom razredu. Dobivena vrijednost boda množi se s bodovima prikupljenim temeljem ukupne minutaže korištene glazbe pojedinog autora, a konačni iznos autorskog honorara dobit ćemo množenjem s udjelom koji autor ima na tom djelu.


Još ste tu?

Možda će lakše biti ovako: za primjer uzmimo 3-minutno djelo pod nazivom npr „Vesela pjesma“ koje se emitiralo na Hrvatskom radiju ukupno 3 puta u promatranom obračunskom razdoblju. Recimo da ovo djelo pripada žanru zabavne glazbe, pa njegov ukupan broj bodova iznosi 45 sljedećom računicom: 3 emitiranja X 3 minute emitiranja X 5 ( vrijednost boda zabavne glazbe) = 9 X 5 = 45. 45 se potom množi s ukupnom vrijednošću boda Hrvatskog radija koja je u posljednjem obračunu tzv. malih prava iznosila 0,584322638590400. Tako dolazimo do iznosa od 26,29 kn.

Autoru koji je za ovu pjesmu napisao samo tekst, prema Pravilniku o ostvarivanju autorskih imovinskih prava, pripada 35% udjela na djelu. 26,29 množi se tako s 0,35 pa honorar kojeg će tekstopisac dobiti od emitiranja ovog djela na Hrvatskom radiju iznosi 9,2 kn. 
Isto djelo će, za isti broj emitiranja, u nekom drugom razredu (HTV ili RTL npr), zbog druge vrijednosti boda tog razreda, autoru donijeti drugi iznos naknade. Služba ZAMP to mora uzeti u obzir za svako korišteno djelo, za svaki razred, u svakom obračunskom razdoblju (jer se vrijednost boda mijenja za svako razdoblje). Treba znati da u polugodišnjim obračunima malih prava u zadnje vrijeme služba evidentira korištenje više od 230.000 glazbenih djela! A većina se od njih koristi u više razreda… 
Tko voli Xcell tablice i složene računske operacije, u Odjelu dokumentacije i distribucije ZAMP-a neće se dosađivati.

Razredi 330 i 350: uzorni uzorci HDS ZAMP-a

U razredu 330 – Generalni korisnici 
- honorari se obračunavaju temeljem tzv. uzorkovanja programa komercijalnih radijskih i televizijskih postaja. Što taj razred predstavlja i što uzorkovanje zapravo znači? U njemu se nalaze sve naknade prikupljene od ugostiteljskih, poslovnih, sportskih objekata ili hotela kao i naknade prikupljene od komercijalnih lokanih radijskih i televizijskih postaja. One se u autorske honorare preračunavaju prema tzv. uzorkovanom programu komercijalnih radijskih i televizijskih postaja. Ovo je princip na kojemu raspodjelu rade i ostala društva jer je (zasad i do daljnjeg) nemoguće dobiti podatke koje se točno pjesme slušalo u pojedinom ugostiteljskom objektu.

Sve da vlasnici lokala, hotela i obrta to mogu i žele dostavljati, obrada pojedinačnih podataka od oko 40.000 poslovnih korisnika glazbe u Hrvatskoj bila bi ne samo neisplativa nego i nemoguća za Društvo. Zato je uzorak općeprihvaćen sustav svih društava za kolektivno ostvarivanje prava. Oni koji su se najviše emitirali na komercijalnim RTV postajama, pretpostavlja se, najviše su se i slušali po ugostiteljskim i drugim poslovnim objektima. Tako se naknade prikupljene od paušala koje plaćaju restorani ili frizerski saloni raspodjeljuju po ključu kojeg je izmjerio rtv uzorak.

Kvaliteta uzorka važna je za svako ispitivanje, od političkih preferencija preko omiljenog piva do emitiranja glazbe. Zato kod kreiranja uzorka postaja za svako novo obračunsko razdoblje služba ZAMP pazi na zastupljenost programa iz svih regija Hrvatske. Posebna briga vodi se i o raznolikosti glazbenih vrsta unutar programa postaja. Postaje su klasificirane prema razini koncesije. Temeljem toga se određuje broj mjeseci s kojim svaka postaja može participirati u uzorku: najveće komercijalne radijske postaje s nacionalnom koncesijom prate se svih 12 mjeseci u godini, 24 sata dnevno. Jednako se prati i prvih 10 najslušanijih radijskih postaja, neovisno o koncesiji za emitiranje koju posjeduju - jer neke „regionalne“ postaje iz središnjeg dijela zemlje imaju veću slušanost od nekih postaja s nacionalnom koncesijom.

Programi ostalih postaja upisuju se s manjim brojem mjeseci - ovisno o razini koncesije i području na kojem se nalaze, a uzimaju se nasumičnim odabirom za svaku od pet regija (Istok, Sjever-Zapad, Zagreb i okolica, Istra i Primorje, Dalmacija). U usporedbi s većinom drugih društava, HDS ZAMP-ovo uzorkovanje puno je detaljnije i dublje od pukog „uzorka“: u njega se upisuju programi čak više od 2/3 lokalnih televizijskih i radijskih postaja, što omogućuje vrlo kvalitetan odraz stvarnog emitiranja.

U razredu  350 - Ostale nacionalne TV postaje - honorari se obračunavaju temeljem uzorkovanja nacionalnih televizijskih postaja koje ne tvore zasebne razrede (poput CMC televizije, Sportske televizije, RTL2, Doma TV i sl.). I u ovom slučaju se posebna pažnja polaže na kvalitetu uzorka i glazbeni sadržaj. Tako se u ovaj razred sa svih 12 mjeseci upisuju programi glazbenih i pretežito glazbenih postaja, također se upisuju i sve glazbene emisije (neovisno o tome na kojoj televizijskoj postaji se one emitiraju). 

Autori aktualne uzorke i mjesece u kojima program pojedine postaje ulazi u njega mogu vidjeti u svom osobnom profilu (Moj profil), posebnom dijelu web stranice ZAMP-a. Autori ili nositelji prava koji imaju dvojbi oko razreda ili ispravnosti izračuna njihove naknade uvijek će u Odjelu članstva dobiti odgovor na sva pitanja. Pitanja i prijedlozi su dobrodošli, jer su daljnja poboljšanja praćenja i raspodjele naknada stalni prioritet službe i Društva.

 

2. Na čemu se temelji poslovanje HDS ZAMP-a?

Poslovanje HDS ZAMP-a u potpunosti je sukladno zakonskim propisima Republike Hrvatske, i u prvom redu utemeljeno je na Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima koji sasvim jasno i nedvojbeno uređuje rad društava za kolektivno ostvarivanje prava. Osim toga, rad HDS ZAMP-a je utemeljen i na svim ostalim profesionalnim i obvezujućim pravilima i smjernicama koje se odnose na međunarodni sustav kolektivnog ostvarivanja prava kojeg smo dio, a koji su propisani od strane Međunarodne konfederacije društava autora i skladatelja (CISAC), Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) i UNESCO-a. Ponosno možemo istaknuti da smo, sukladno našoj razini usklađenosti s ovim globalno važećim pravilima, i međunarodno svrstani u kategoriju visoko razvijenih društava odnosno službi.

3. Tko kontrolira rad HDS ZAMP-a?

Elementi kontrole rada HDS ZAMP-a ostvaruju se na četiri razine:

  • unutarnja kontrola (autori, predstavnici autora, tijela HDS ZAMP-a);
  • međunarodna kontrola (naše krovne međunarodne organizacije i inozemne sestrinske udruge);
  • vanjska kontrola (revizijske kuće);
  • državna kontrola (Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Porezna uprava i ostala tijela nadležna za kontrolu poslovanja pravnih subjekata).

4. "HDS ZAMP je institucija odnosno udruga koja ne postoji?"

Služba Zaštite Autorskih Muzičkih Prava (ZAMP) jedan je od odjela Hrvatskog društva skladatelja koje je registrirana udruga s odobrenjem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo za posao kolektivnog ostvarivanja prava. Ovaj posao obavlja se unutar spomenutog odjela koji radi jednostavnosti umjesto naziva Hrvatsko društvo skladatelja, Služba zaštite autorskih muzičkih prava ponekad ima skraćeni naziv HDS ZAMP. Pitanje prigovora pravnoj legitimaciji HDS ZAMP-a već je ranije bilo predmetom sudskih sporova u kojima su sve takve tvrdnje odbačene kao neosnovane. 

5. Koliko autora i glazbenika HDS ZAMP štiti?

HDS ZAMP štiti i ostvaruje autorska prava za skoro 2,5 milijuna autora glazbenih djela diljem svijeta, koliko ih je prema posljednjim podacima evidentirao CISAC, krovna međunarodna organizacija društava autora i skladatelja, a čiji smo član. Oko broja glazbenika i glazbenih autora u svijetu dosta se kalkuliralo pa treba svakako pojasniti da u svijetu postoji oko 15 milijuna glazbenika, a dio njih (cca 3 milijuna) su ujedno i autori glazbenih djela. U Hrvatskoj HDS ZAMP ostvaruje prava za autore glazbenih djela, a prava ostalih glazbenika, odnosno nositelja srodnih prava (dakle izvođača i proizvođača fonograma) u Hrvatskoj ostvaruju udruge HUZIP (Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava) i ZAPRAF (Udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava).

6. Kako HDS ZAMP određuje naknade korisnicima?

HDS ZAMP je gotovo sa svim krovnim asocijacijama korisnika glazbe u javnosti sporazumno ugovorio načine obračuna naknade. Temeljem tako dogovorenih kriterija, odnosno važeće tarife, obračunava se naknada za svakog pojedinog korisnika tako da se svim istovrsnim korisnicima naplaćuje naknada pod jednakim uvjetima. Svi trenutno važeći sporazumi odnosno tarife javni su i dostupni na ovim stranicama.

7. Prikuplja li HDS ZAMP nelegalne naknade?

Pravo svakog autora na naknadu za korištenje njegova djela nikako nije nelegalno. Ono je zajamčeno Općom deklaracijom UN-a o pravima čovjeka, a potom i nizom drugih međunarodnih konvencija i akata, ustavom RH te Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. Kao što za korištenje tuđeg fizičkog vlasništva treba imati odobrenje vlasnika i podmiriti određenu naknadu, tako je i s intelektualnim vlasništvom. U slučaju kada autori ostvaruju svoja prava u sustavu kolektivnog ostvarivanja, naknade za korištenje njihovih djela u njihovo ime i za njihov račun prikuplja njihova udruga.

8. Zašto je HDS ZAMP zaštićen monopolskim položajem? Postoji li to još igdje u svijetu?

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima predviđa da za određenu vrstu prava samo jedna udruga može dobiti odobrenje za kolektivno ostvarivanje prava. Drugim riječima, samo jedna udruga u zemlji može kolektivno ostvarivati prava autora glazbenih djela. Ovakav de iure ili de facto monopolski položaj udruge za kolektivno ostvarivanje prava pojavljuje se i u drugim zemljama Europe i svijeta. Tako u većini država svijeta postoji samo jedno društvo za kolektivno ostvarivanje prava određene vrste prava, a tamo gdje ih je više, oni jednim dijelom (svakako u dijelu prikupljanja naknada) djeluju u zajedničkom sustavu. Naime, takav monopolski položaj društava za kolektivno ostvarivanje prava i korisnicima jamči pravnu sigurnost da jednostavno mogu pribaviti sva potrebna odobrenja za legalno korištenje glazbe. U suprotnom bi korisnicima bilo nemoguće utvrditi za koja je djela i u kojim slučajevima potrebno tražiti odobrenje jedne, druge ili treće udruge.

9. "HDS ZAMP ne objavljuje koliko autori dobivaju od autorskih naknada pa se ne zna gdje novac odlazi!"

HDS ZAMP nije ovlašten, niti smije objavljivati iznose autorskih naknada koje odlaze pojedinim autorima jer se radi o privatnim primanjima pojedinaca. Ti su podaci poslovna tajna, slično kao i bankovni računi u bankama. Pravo je svakog pojedinog autora odnosno nositelja prava da, ukoliko to želi, objavi iznose svojih autorskih naknada i honorara koje prima.

HDS ZAMP redovito objavljuje i na web stranicu plasira iscrpna godišnja financijska izvješća pa su svi naši relevantni financijski podaci stoga transparentni i dostupni cjelokupnoj javnosti.

10. "Zašto ugostitelji moraju plaćati HDS ZAMP-u, ako u svom ugostiteljskom objektu ne slušaju CD-e i kasete, već samo radiopostaju koja je već platila svoju naknadu HDS ZAMP-u? Znači li to da se jedna te ista stvar dvaput plaća?"

U ovom slučaju ne radi se o dvostrukom plaćanju istog. Radijska postaja platila je naknadu za korištenje glazbe u svojem poslovanju odnosno programu. U toj naknadi nije uračunata naknada koju za korištenje glazbe treba platiti vlasnik lokala, kada za goste stvara atmosferu uz glazbu koju emitira radijska postaja.

Naime, postoji više oblika javnog izvođenja jednog autorskog glazbenog djela, a moguće je da se ona odvijaju istodobno.

Naknadu su dužni platiti svi koji glazbu javno koriste i time obogaćuju svoju ponudu (bilo da je riječ o radijskoj ili televizijskoj postaji, restoranu, poslovnom prostoru ili organizatoru koncerata ili priredbi). Naknadu ne plaćaju građani koji sjede u lokalu ili dolaze u klub već poslovni korisnici - kao što plaćaju i za svaku drugu uslugu ili proizvod koji koriste u svojoj ponudi, od struje preko npr. aparata za kavu do same sirovine.

11. Zašto glazba nije slobodna za javnu izvedbu bez odobrenja autora, odnosno društva koje ga štiti?

Glazbeno djelo pripada autoru samim činom stvaranja. To je intelektualno vlasništvo koje je izjednačeno sa stvarnim pravom vlasništva.  Zato autori imaju isključivo pravo kontrole javnog izvođenja svog djela, te zakonsku mogućnost da spriječe svakoga drugog tko bi to želio, ili čini bez njihove privole.

S obzirom na to da je glazba u današnjim uvjetima svakome i svugdje dostupna, sami autori, radi opsega izvođenja, nemaju mogućnost kontrole nad izvođenjem svojih glazbenih djela, pa tako autori zastupanje i brigu o svojim pravima povjeravaju posebnim, za to specijaliziranim, organizacijama. U Hrvatskoj HDS ZAMP kolektivno ostvaruje prava autora glazbenih djela, pa je stoga za javno korištenje glazbe potrebno imati naše odobrenje.

12. "Autorske naknade koje ubire HDS ZAMP su nelegalni parafiskalni namet?"

Autorske naknade koje prikuplja HDS ZAMP nisu parafiskalna davanja (naknade). Parafiskalne naknade zapravo su javni neporezni prihodi (poput spomeničke rente, jednokratne upravne pristojbe ili komunalne naknade). Autorske naknade pak nisu javni već privatni prihodi. Riječ je o naknadama koje plaćaju oni koji koriste tuđi autorski rad, odnosno tuđe intelektualno vlasništvo. 

13. HDS ZAMP guši tehnološki razvoj (razvoj on-line glazbene ponude)?

Upravo je HDS ZAMP taj koji kontinuirano radi na dolasku inozemnih glazbenih servisa u zemlju. Naša praksa i naknade po pitanju on-line korištenja djela u potpunosti odgovaraju događanjima u Europi i svijetu te HDS ZAMP ni u kojem slučaju nije prepreka njihovu dolasku. U izravnim kontaktima s predstavnicima inozemnih servisa dobili smo informacije da su glavne prepreke njihovom dolasku malo tržište s izrazito visokom stopom piratstva. Zato smo osigurali regionalnu suradnju da povećamo tržište i već u 2013. godinu u Hrvatsku je došao prvi takav globalni servis. 

14. Zbog HDS ZAMP-a zatvaraju se tvrtke i ljudi ostaju bez posla?

Naknade HDS ZAMP-a dovoljno su niske da vrlo teško mogu ugroziti poslovanje bilo kojeg subjekta. Primjerice  u frizerskom salonu od 50m2 naknada iznosi 40 kn mjesečno, u prosječnom ugostiteljskom objektu oko 200 kn mjesečno, a primjerice kod kabelskih operatera 5,25% prihoda od pretplatnika (zajedno glazbena, filmska i prava tv postaja) što znači da primjerice kabelskom operateru za ostale troškove ostaje oko 95% prihoda.  Oni koji u svojem poslovanju odluče koristiti glazbu, trebaju i taj trošak uračunati. Nitko nije prisiljen koristiti glazbu u poslovanju pa tako nitko i ne može biti prisiljen zbog HDS ZAMP-a zatvoriti svoje poslovanje. 

Hrvatsko društvo skladatelja Državni zavod za intelektualno vlasništvo Stop krivotvorinama International Confederation of Societies of Authors and Composers

Vaš Internet preglednik je zastario! Preuzmite novi ili instalirajte Google Chrome Frame.