Potražite odgovore na često postavljana pitanja ili nam pošaljite svoja. Potrudit ćemo se odgovoriti u najkraćem mogućem roku. HDS ZAMP je uvijek dostupan svim autorima, korisnicima, predstavnicima medija i znatiželjnim pojedincima koji imaju bilo kakva pitanja, trebaju informacije ili se žele detaljnije informirati o našem radu i poslovanju.

Često postavljana pitanja

Ovdje možete saznati odgovore na česta pitanja koja nam, vezano uz autorskopravnu zaštitu, postavljaju korisnici glazbenih djela. Odgovore na sva ostala pitanja možete pogledati ovdje

1. Kako HDS ZAMP raspodjeljuje naknade – sve što ste htjeli znati i još malo više

Mnogi se, pa i mnogi autori, pitaju kako „u praksi“ izgleda izračun i raspodjela naknada koje služba HDS ZAMP prikupi. Zašto jedan autor prilikom obračuna dobije 100 kn dok drugi dobije 5000 kn ili više? Evo odgovora: 

HDS-ova služba Zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) dio je svjetskog sustava kolektivnog ostvarivanja prava koja radi po istim principima kao i ostala europska društva. U ime autora, naplaćuje naknade od svih onih koji u svom poslovanju koriste glazbu. Prikupljene se naknade obračunavaju u tzv. autorske honorare koji se isplaćuju autorima i nositeljima prava. Koliki će honorar dobiti pojedini autor ovisi o količini i načinu korištenja njegovih djela. To znači da nije važno samo koliko je nečije djelo izvođeno: važno je i radi li se o zabavnoj ili ozbiljnoj glazbi, glazbi korištenoj u filmu ili reklami, pozadinskoj glazbi u TV reportaži ili glazbenom broju izvedenom uživo. Isto tako, nije nevažno niti je li se djelo emitiralo na javnoj nacionalnoj televizijskoj postaji ili na lokalnoj radijskoj postaji. Razliku čini i to je li izvedeno na velikom koncertu u Domu Sportova ili priredbi poput proslave Valentinova u nekom malom gradu. 

Ponovno u školi: razredi i matematika 

Budući da se glazbena djela koriste na različite načine, postoje i različiti „reparticijski razredi“ čiji nazivi označavaju od koga su naknade prikupljene: 100 - Hrvatski radio, 200 – HTV1 i HTV2, 310 – RTL 320 – Nova TV, 330 - Generalni korisnici, 350 - Ostale nacionalne TV postaje, 400 – Koncerti ozbiljne glazbe, 500 – Koncerti zabavne glazbe i 600 - Priredbe. Sve su ove postaje i organizatori koncerata, priredbi i sličnih događanja po Zakonu o autorskom i srodnim pravima, dužni HDS ZAMP-u, kao opunomoćeniku autora, dostavljati programe i popise djela koja su se emitirala ili izvodila. Tako se naknade prikupljene od tih korisnika raspoređuju u obliku autorskih honorara isključivo onim autorima čija su djela korištena a njihovo korištenje uredno prijavljeno ZAMP-u. Sustav obračuna je složen jer svaki reparticijski razred ima i svoju vrijednost boda. Spremni za malo matematike?

Vrijednost boda se izračunava tako da se ukupne naknade (koje je pojedini korisnik, npr Hrvatski radio, platio), nakon odbitka troškova, podijele s ukupnom minutažom glazbe svih autora koja se koristila u tom razredu. Dobivena vrijednost boda množi se s bodovima prikupljenim temeljem ukupne minutaže korištene glazbe pojedinog autora, a konačni iznos autorskog honorara dobit ćemo množenjem s udjelom koji autor ima na tom djelu.


Još ste tu?

Možda će lakše biti ovako: za primjer uzmimo 3-minutno djelo pod nazivom npr „Vesela pjesma“ koje se emitiralo na Hrvatskom radiju ukupno 3 puta u promatranom obračunskom razdoblju. Recimo da ovo djelo pripada žanru zabavne glazbe, pa njegov ukupan broj bodova iznosi 45 sljedećom računicom: 3 emitiranja X 3 minute emitiranja X 5 ( vrijednost boda zabavne glazbe) = 9 X 5 = 45. 45 se potom množi s ukupnom vrijednošću boda Hrvatskog radija koja je u posljednjem obračunu tzv. malih prava iznosila 0,584322638590400. Tako dolazimo do iznosa od 26,29 kn.

Autoru koji je za ovu pjesmu napisao samo tekst, prema Pravilniku o ostvarivanju autorskih imovinskih prava, pripada 35% udjela na djelu. 26,29 množi se tako s 0,35 pa honorar kojeg će tekstopisac dobiti od emitiranja ovog djela na Hrvatskom radiju iznosi 9,2 kn. 
Isto djelo će, za isti broj emitiranja, u nekom drugom razredu (HTV ili RTL npr), zbog druge vrijednosti boda tog razreda, autoru donijeti drugi iznos naknade. Služba ZAMP to mora uzeti u obzir za svako korišteno djelo, za svaki razred, u svakom obračunskom razdoblju (jer se vrijednost boda mijenja za svako razdoblje). Treba znati da u polugodišnjim obračunima malih prava u zadnje vrijeme služba evidentira korištenje više od 230.000 glazbenih djela! A većina se od njih koristi u više razreda… 
Tko voli Xcell tablice i složene računske operacije, u Odjelu dokumentacije i distribucije ZAMP-a neće se dosađivati.

Razredi 330 i 350: uzorni uzorci HDS ZAMP-a

U razredu 330 – Generalni korisnici 
- honorari se obračunavaju temeljem tzv. uzorkovanja programa komercijalnih radijskih i televizijskih postaja. Što taj razred predstavlja i što uzorkovanje zapravo znači? U njemu se nalaze sve naknade prikupljene od ugostiteljskih, poslovnih, sportskih objekata ili hotela kao i naknade prikupljene od komercijalnih lokanih radijskih i televizijskih postaja. One se u autorske honorare preračunavaju prema tzv. uzorkovanom programu komercijalnih radijskih i televizijskih postaja. Ovo je princip na kojemu raspodjelu rade i ostala društva jer je (zasad i do daljnjeg) nemoguće dobiti podatke koje se točno pjesme slušalo u pojedinom ugostiteljskom objektu.

Sve da vlasnici lokala, hotela i obrta to mogu i žele dostavljati, obrada pojedinačnih podataka od oko 40.000 poslovnih korisnika glazbe u Hrvatskoj bila bi ne samo neisplativa nego i nemoguća za Društvo. Zato je uzorak općeprihvaćen sustav svih društava za kolektivno ostvarivanje prava. Oni koji su se najviše emitirali na komercijalnim RTV postajama, pretpostavlja se, najviše su se i slušali po ugostiteljskim i drugim poslovnim objektima. Tako se naknade prikupljene od paušala koje plaćaju restorani ili frizerski saloni raspodjeljuju po ključu kojeg je izmjerio rtv uzorak.

Kvaliteta uzorka važna je za svako ispitivanje, od političkih preferencija preko omiljenog piva do emitiranja glazbe. Zato kod kreiranja uzorka postaja za svako novo obračunsko razdoblje služba ZAMP pazi na zastupljenost programa iz svih regija Hrvatske. Posebna briga vodi se i o raznolikosti glazbenih vrsta unutar programa postaja. Postaje su klasificirane prema razini koncesije. Temeljem toga se određuje broj mjeseci s kojim svaka postaja može participirati u uzorku: najveće komercijalne radijske postaje s nacionalnom koncesijom prate se svih 12 mjeseci u godini, 24 sata dnevno. Jednako se prati i prvih 10 najslušanijih radijskih postaja, neovisno o koncesiji za emitiranje koju posjeduju - jer neke „regionalne“ postaje iz središnjeg dijela zemlje imaju veću slušanost od nekih postaja s nacionalnom koncesijom.

Programi ostalih postaja upisuju se s manjim brojem mjeseci - ovisno o razini koncesije i području na kojem se nalaze, a uzimaju se nasumičnim odabirom za svaku od pet regija (Istok, Sjever-Zapad, Zagreb i okolica, Istra i Primorje, Dalmacija). U usporedbi s većinom drugih društava, HDS ZAMP-ovo uzorkovanje puno je detaljnije i dublje od pukog „uzorka“: u njega se upisuju programi čak više od 2/3 lokalnih televizijskih i radijskih postaja, što omogućuje vrlo kvalitetan odraz stvarnog emitiranja.

U razredu  350 - Ostale nacionalne TV postaje - honorari se obračunavaju temeljem uzorkovanja nacionalnih televizijskih postaja koje ne tvore zasebne razrede (poput CMC televizije, Sportske televizije, RTL2, Doma TV i sl.). I u ovom slučaju se posebna pažnja polaže na kvalitetu uzorka i glazbeni sadržaj. Tako se u ovaj razred sa svih 12 mjeseci upisuju programi glazbenih i pretežito glazbenih postaja, također se upisuju i sve glazbene emisije (neovisno o tome na kojoj televizijskoj postaji se one emitiraju). 

Autori aktualne uzorke i mjesece u kojima program pojedine postaje ulazi u njega mogu vidjeti u svom osobnom profilu (Moj profil), posebnom dijelu web stranice ZAMP-a. Autori ili nositelji prava koji imaju dvojbi oko razreda ili ispravnosti izračuna njihove naknade uvijek će u Odjelu članstva dobiti odgovor na sva pitanja. Pitanja i prijedlozi su dobrodošli, jer su daljnja poboljšanja praćenja i raspodjele naknada stalni prioritet službe i Društva.

2. Koji zakon određuje da se moraju plaćati autorska prava?

Osnovni izvor autorskog prava u Republici Hrvatskoj je Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11, 144/12). Kaznena odgovornost zbog povrede autorskog prava i njemu srodnih prava uređena je Kaznenim zakonom. Još neki zakonski i podzakonski akti sadrže odredbe o autorskom pravu.

3. Što je javno korištenje (izvedba i priopćavanje) djela?

Javno korištenje glazbenog djela, prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, jest svako korištenje na javnom mjestu, odnosno na mjestu koje je pristupačno javnosti, ili mjestu koje okuplja stanovit broj ljudi izvan kruga obitelji i znanaca. Pojam javnog korištenja u zakonu odnosi se na svaku svrhu i svaki medij izvođenja u prostoru pristupačnom javnosti, radi užitka ili profita, "u živo" ili pak izvedbom putem sredstava za mehaničku reprodukciju glazbe.

4. "Zanima me kako određujete tarifu za javno korištenje glazbe?"

Naknade za javno korištenje glazbe u pravilu su ugovorene s krovnim asocijacijama korisnika. Kao i svugdje u svijetu, tako i u Hrvatskoj naknade u svakom slučaju ovise o tipu, vrsti i obimu korištenja glazbenih djela, pa se u tom smislu razlikuje primarno (koncerti i priredbe, diskoteke, noćni klubovi i sl.), sekundarno (pozadinska glazba u lokalima, trgovačkim centrima i sl.) i prateće korištenje glazbe (aerobik, plesne škole i sl.).

Npr. naknada za korištenje glazbe u ugostiteljskim objektima sporazumno je ugovorena s Hrvatskom obrtničkom komorom, a ovisi o tipu, vrsti i obimu poslovanja, odnosno različitim čimbenicima kao što su vrsta objekta, područje u kojem se on nalazi, kapacitet, radno vrijeme i sl.

5. Zašto je potrebno odobrenje HDS ZAMP-a za javno korištenje glazbe?

Glazbeno djelo pripada onome tko ga je stvorio, pa stoga autori imaju isključivo pravo kontrole javnog izvođenja svojeg djela. S obzirom na specifičnost glazbe koju je istodobno moguće koristiti na bezbroj mjesta i načina, autori svoja prava u praksi ostvaruju kolektivno, kroz sustav koji okuplja njihova matična društva iz cijelog svijeta. Ovaj globalni međunarodni sustav u Hratskoj predstavlja HDS ZAMP.

Svatko tko javno posluje, pa je stoga i pred zakonom odgovoran za sve što se u njegovu poslovnom prostoru zbiva, treba zatražiti dozvolu za javno korištenje glazbe te podmiriti predviđenu naknadu i tako osigurati zakonitu izvedbu ili reprodukciju glazbe u svojem prostoru.

6. "Što se događa ako ne platim vaše odobrenje?"

U tom slučaju vi neovlašteno koristite glazbu, odnosno kršite zakon i nanosite financijsku štetu nositeljima prava na glazbenim djelima. Svakako ćemo vas na vrijeme podsjetiti na vaše dugovanje, bilo kontaktom s referentom ili u pisanom obliku. No HDS ZAMP je dužan poduzeti sve mjere koje su zakonom predviđene za osiguravanje provođenja prava autora. To, ukoliko je potrebno, uključuje i pokretanje prekršajnog, ili čak kaznenog postupka protiv prekršitelja, kao i pokretanje sporova radi naplate dugovanja.

7. "Nikada do sada nisam čuo za HDS ZAMP, prema tome kako sam mogao tražiti dozvolu od vas?"

Nepoznavanje zakona ne amnestira prekršitelja i ne osigurava ga od mogućih sankcija. Ukoliko pokrećete vlastito poslovanje u kojem koristite glazbu, svakako se morate prethodno raspitati o svim vašim pravima i obavezama, pa onda sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima osigurati legalno korištenje glazbenih djela.

8. "Za svoj poslovni prostor uredno plaćam RTV pretplatu. Trebam li onda još i posebno odobrenje HDS ZAMP-a za uključeni radio ili TV?"

Da, trebate. HRT pretplata je obveza utvrđena zakonom, koja se plaća temeljem posjedovanja radio i TV prijamnika. Sredstva ostvarena pretplatom primarni su izvor prihoda za rad i razvoj HRT-a (stvaranje i emitiranje programa namijenjenog javnom informiranju, obavljanje poslova izgradnje, razvijanja i održavanja mreže radiodifuzijskih uređaja...).

Autorska naknada za javnu izvedbu glazbenih djela nije sadržana u iznosu pretplate, bez obzira na uvećani iznos tarife HRT-a za javne objekte. Zakonski, javna izvedba otpočinje svakim pojedinačnim uključivanjem prijamnika u javnom prostoru. Dakle, korisnik nije samo radio ili televizijska postaja (koja također treba odobrenje) nego i vi u onom trenutku kada koristite glazbu u poslovnom prostoru.

9. "Zakonito sam nabavio CD, odnosno kupio sam ga u prodavaonici nosača zvuka. To znači i da ga mogu koristiti kako god želim, zar ne?"

Svakako imate pravo taj nosač slušati, međutim ne možete ga dalje javno koristiti. Naime, kupnja primjerka autorskog djela na nosaču zvuka ne daje vam pravo da ga javno izvodite. Kao predmet, nosač zvuka jest vaše vlasništvo, ali njegov glazbeni sadržaj nije. Taj "živi" sadržaj sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima pripada onima koji su ga stvorili. Stoga na svakom nosaču zvuka piše da su sva prava proizvođača i vlasnika snimljenog djela pridržana, a neovlašteno presnimavanje, javno izvođenje i radiodifuzija snimljenog djela je zabranjeno. To znači da CD možete slušati u svojem domu, automobilu i svim privatnim prostorima u kojima se njegov sadržaj neće koristiti javno. Za bilo koju vrstu javne izvedbe zaštićenog glazbenog sadržaja potrebno je imati odobrenje odnosno platiti predviđenu naknadu.

10. "Trebam li dozvolu HDS ZAMP-a, ako je moj televizor u poslovnom prostoru uključen samo kada su sport i vijesti?"

Trebate. U televizijskom programu se glazba upotrebljava u uvodnim i odjavnim "špicama", ali i u propagandnom programu, tako da je praktički nemoguće imati TV prijamnik uključen, a ne koristiti glazbu u poslovnom prostoru.

11. "Je li glazba s YouTube-a slobodna za slušanje u poslovnom prostoru ili je potrebno plaćati naknadu?"

Za svako javno korištenje glazbe u poslovnom prostoru potrebno je imati odobrenje autora, odnosno njihove udruge, i za to platiti određenu naknadu. Ovo se odnosi i na korištenje glazbe s Interneta, pa i s Youtuba. 

12. "Mogu li ja kao vlasnik poslovnog prostora biti odgovoran za moguću neovlaštenu upotrebu glazbe ako je koriste djelatnici ili najmoprimac?"

Sukladno Zakonu o autorskom i srodnim pravima vlasnik poslovnog prostora suodgovoran je za svako neovlašteno korištenje glazbe.  

13. "U svojem ugostiteljskom objektu koristim "živu glazbu", i naravno, plaćam glazbenike. Zašto onda oni ne plaćaju naknadu za javnu izvedbu?"

Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, naknadu za javnu izvedbu dužan je podmiriti organizator priredbe, odnosno vlasnik prostora, ako ugovorom nije drugačije određeno.

14. "Zbog čega ne postoji konkurentska udruga za kolektivno ostvarivanje autorskog prava, već je HDS ZAMP jedini?"

Položaj HDS ZAMP-a kao jedine udruge za kolektivno ostvarivanje prava propisan je Zakonom o autorskom i srodnim pravima. Praksa u svijetu je također najčešće takva da postoji samo jedna udruga za kolektivno ostvarivanje prava, a ukoliko postoje dvije, one ne rade na konkurentskom principu već surađuju. Postoji nekoliko bitnih razloga što je tomu tako, a jedan od važnijih jest pravna sigurnost korisnika. Naime, ukoliko bi u jednoj zemlji postojalo više udruga za kolektivno ostvarivanje prava koje bi djelovale zasebno na konkurentskom principu, tko bi i kako odredio kome se treba platiti naknada?

S obzirom na ove potencijalne komplikacije, svjetska je praksa da u pravilu u svakoj zemlji postoji samo jedna udruga za kolektivno ostvarivanje prava, odnosno ukoliko kojim slučajem postoji više njih, one svakako prema korisnicima djeluju u zajedničkom sustavu.

15. Kamo odlazi novac prikupljen od korisnika glazbenih djela u javnom korištenju?

Novac prikupljen od korisnika autorskih glazbenih djela u javnom korištenju prosljeđuje se hrvatskim i inozemnim autorima u obliku autorskih honorara. Obračun honorara radi se prema podacima o djelima korištenim u radijskim i televizijskim programima te na koncertima i priredbama, a honorar pojedinog autora ovisi o načinu i količini korištenja njegovih djela.

16. Odlazi li novac od autorskih naknada i izvan Hrvatske?

HDS ZAMP ostvaruje prava hrvatskih i inozemnih autora glazbenih djela. Svakom autoru se obračunavaju honorari sukladno broju emitiranja njegovih djela u javnoj izvedbi. Visina honorara ovisi o tome koliko je koji autor bio zastupljen, te kojem žanru pripadaju njegova djela. Honorari za inozemne autore i specifikacije korištenih djela šalju se njihovim matičnim društvima koja vrše pojedinačne isplate.

17. "Mogu li ja izravno od autora zatražiti dozvolu za javnu izvedbu glazbenog djela?"

Ukoliko je riječ o autoru koji je istupio iz sustava za kolektivno ostvarivanje prava i koji onda svoja prava ostvaruje samostalno - individualno, te ukoliko želite koristiti isključivo djela na kojima je on jedini nositelj prava, onda korištenje tih djela možete s njim individualno ugovoriti. No, u praksi je vrlo malo autora koji su izvan sustava, jer neka prava autori mogu, a zbog pravne sigurnosti korisnika, ostvariti isključivo kolektivno.

U svakom slučaju, ukoliko glazbu javno koristite, Zakon predviđa da svako takvo korištenje djela prijavite te dostavite potrebne podatke. Ako je riječ o djelima autora koji su istupili iz sustava kolektivnog ostvarivanja prava, niste obvezni plaćati naknadu. Međutim, koristite li djela autora koji nisu istupili iz sustava, obveznik ste plaćanja naknade.

18. "Koristimo samo tradicijsku glazbu. Zašto moramo plaćati naknadu?"

Tradicionalna djela vrlo rijetko se izvode u svojem izvornom obliku, najčešće je riječ o prilagođenoj izvedbi na kojoj autorska prava pripadaju obrađivaču (npr. aranžeru i/ili koreografu). No, sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, i za izvođenje tradicionalnih djela u isključivo izvornom obliku naplaćuje se naknada koja se preko zasebna Fonda za unaprjeđenje stvaralaštva usmjerava na aktivnosti kojima se čuva tradicijska glazbena baština (npr. godišnji HDS-ov natječaj Tradicional).

Sukladno ugovoru s Hrvatskim saborom kulture, za manifestacije koje organiziraju KUD-ovi, a na kojima se izvode isključivo izvorna djela (bez aranžerskih i koreografskih udjela), KUD-ovi nisu dužni platiti naknadu.

19. "Koristimo samo djela davno preminulih autora. Moramo li plaćati naknadu?"

Ukoliko se pak koriste isključivo djela davno preminulih autora (autora koji su preminuli prije više od 70 godina) u izvornom obliku, ona se u svojem izvornom obliku mogu koristiti bez obveze plaćanja naknade, ali korisnik svakako i dalje ima obavezu prijave korištenja djela i dostave podataka o djelima koja se koriste.

Međutim, ukoliko koristite obrađeno/prerađeno djelo davno preminulog autora, što je vrlo često slučaj, naknada se plaća i pripada autoru obrađivaču. 

20. Zašto je uvedena naknada za privatno kopiranje ("BTL - blank tape levy")?

Ovaj Sustav, koji danas postoji u zemljama Europe i svijeta, počeo je nastajati razvojem tehnologije još sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Rastom industrije proizvodnje praznih nosača i uređaja za snimanje, reproduciranje (umnažanje) zaštićenog autorskog sadržaja postalo je nemoguće kontrolirati. Zbog toga je, kao izuzeće od prava autora da odobri ili zabrani svako reproduciranje svojeg djela, uvedeno pravo na naknadu za privatno i drugo vlastito korištenje djela.

Kroz sustav privatnog kopiranja građani imaju pravo autorska djela kopirati s legalnih izvora za svoje privatne potrebe i korištenje. Autori tako dobivaju pravo na pravičnu naknadu koju plaćaju predstavnici industrije koja se razvija na osmišljavanju novih mogućnosti reprodukcije autorskih djela.

21. Kako se raspodjeljuje prikupljeni novac od naknada za privatno kopiranje?

Kroz sustav naplate naknada za privatno kopiranje, HDS ZAMP prikuplja jedinstvenu naknadu za autore glazbenih djela, umjetnike izvođače, proizvođače fonograma, nositelje prava na audiovizualnim djelima, filmske producente i redatelje, nakladnike i književnike.

Naknade prikupljene u ovom sustavu dijele se udrugama navedenih nositelja prava (HDS, HUZIP, ZAPRAF, DHFR, ZANA, DHK) koje ih dalje distribuiraju svojim članovima.

HDS ZAMP naknade za privatno kopiranje raspodjeljuje hrvatskim i inozemnim autorima glazbenih djela, a 30% od ukupno prikupljenih naknada putem natječaja se svake godine dijeli  za poticanje umjetničkog stvaralaštva. Na taj se način  svake godine sufinancira više desetaka različitih manifestacija, od onih koji se odnose na amatersko stvaralaštvo, preko festivala i manifestacija demo bendova do već afirmiranih festivala.

22. "Ako želim na CD ili USB stick spremiti vlastite fotografije, zašto bih plaćao naknadu za privatno kopiranje?"

Naknada za privatno kopiranje temelji se na svojevrsnom principu solidarnosti, a s obzirom da je distribucija i reprodukcija zaštićenog sadržaja danas uistinu prevelika i prebrza da bi ju se pojedinačno kontroliralo. Jasno da se neće uvijek na sve nosače snimati isključivo zaštićeni autorski sadržaj, to je i uzeto u obzir kod formiranja naknada koje su pak sporazumno ugovorene s Hrvatskom gospodarskom komorom. Tako naknada za jedan prazan CD iznosi 0,08 kn, iznos koji je daleko niži od vrijednosti zaštićenih autorskih djela koja se na jedan takav CD mogu presnimiti.

23. Legalizira li se piratstvo sustavom za privatno kopiranje ?

U medijskim objavama često nailazimo na povezivanje Sustava privatnog kopiranja s ilegalnim radnjama, npr. tvrdnju da se na taj način legalizira piratstvo. To nikako nije slučaj. Sustav privatnog kopiranja, sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, omogućava fizičkoj osobi da za vlastito privatno korištenje snimi autorski sadržaj s isključivo legalnog izvora (kupljeni nosač slike ili zvuka, download itd.)

Oni koji "skidaju" glazbu s ilegalnih izvora, svakako su izvan legalnog Sustava privatnog kopiranja jer do glazbe dolaze neovlašteno i mimo zakona.

24. Sustavom privatnog kopiranja autori nadoknađuju svoj nekvalitetan rad?

Često se spominje kako autori provođenjem Sustava privatnog kopiranja nadoknađuju nedovoljnu zaradu koju ostvaruju prodajom svojih djela. Dio hrvatskog slušateljstva smatra da su ta djela često nedovoljno kvalitetna i da glazbenici vrlo malo rade. No, zadaća ovog sustava nije da nagradi najkvalitetnija djela, nego da se onim nositeljima prava čija se djela presnimavaju omogući da za takvo korištenje djela dobiju naknadu. 

Velik je broj glazbenih i filmskih umjetnika u Hrvatskoj i u svijetu koji rade vrlo marljivo i vrlo kvalitetno. Svi se slažemo da oni zaslužuju naknadu. Međutim, oni koji imaju primjedbe na kvalitetu rada umjetnika za koje se prikuplja ova naknada nisu svjesni da se radi o imovinskim pravima na djelima koja su neupitna i za koje se naknada isplaćuje sukladno opsegu korištenja, a ne prema kvaliteti.

Glazba, slika i riječ imaju jednaku težinu kao bilo koje drugo vlasništvo, bili oni opipljivi ili ne. Iako zahvaljujući tehnologiji glazbu lako možemo preuzeti, nemamo to pravo učiniti bez ikakve naknade tvorcu tog djela.

25. HDS ZAMP naplaćuje naknade za privatno kopiranje za memorijske čipove za perilice i frižidere?

HDS ZAMP ne naplaćuje naknade za privatno kopiranje za ove uređaje. Svi uređaji koji se smatraju predmetom naknade sporazumno su ugovoreni s predstavnicima uvoznika uređaja za pohranu i snimanje djela i temeljem njihovih podataka određeni su svi oni uređaji na koje se ova naknada plaća.

Hrvatsko društvo skladatelja Državni zavod za intelektualno vlasništvo Stop krivotvorinama International Confederation of Societies of Authors and Composers
x

Kalkulator naknade za korištenje glazbe

Izračun je informativne prirode. Za točne izračune i ponudu koja će u obzir uzeti eventualne popuste, molimo Vas da nas
izravno kontaktirate.

Vaš Internet preglednik je zastario! Preuzmite novi ili instalirajte Google Chrome Frame.